I Turska je usvojila zakon prema kojem pomicanje sata u skladu s godišnjim dobom odlazi u povijest. Vrijeme će se nadalje neprestano računati po ljetnom modelu i kazaljke sata više se neće vraćati unazad u skladu sa zimskim računanjem vremena.
Ta odluka turske vlade dolazi točno stotinu godina nakon što je pomicanje kazaljke na satu u skladu s godišnjim dobom prvi put zaživjelo u svijetu. Naime, prvi je put kazaljka pomaknuta sat vremena unaprijed u proljeće 1916., i to na području tadašnje Austro-Ugarske, što znači da je i upravo na prostoru Hrvatske provedena prva korekcija vremena prema godišnjem dobu.
Tijekom posljednjeg stoljeća, model pomicanja kazaljki na satu prihvatla je cijela Europa i Sjeverna Amerika, dok je u ostalim dijelovima svijeta ljetno računanje vremena poznato samo u nekoliko zemalja poput Irana, Mongolije, Brazila ili Namibije. Do prije nekog vremena ljetno računanje vremena provodila je i Rusija, no odlukom Vladimira Putina to je ukinuto, a Rusija se vratila na standardno, zimsko računanje vremena tijekom cijele godine, piše Večernji.
O pitanju je li promjena vremena u skladu s dobom godine dobra odluka ili ne postoji više mišljenja, svi imaju svoje argumente. S jedne strane, ljetno računanje vremena bolje je za sve one koji se bave sportskim aktivnostima na otvorenom jer i nakon završetka radnog dana imaju dovoljno dnevnog svjetla. Dobro je i za ljude koji rade u tvornicama ili uredima jer im se produljuje efektivan dan. S druge strane, ova promjena nepovoljna je za poljoprivrednike jer se ljetno vrijeme ne poklapa sa stvarnim, biološkim vremenom.
Posebno je osjetljivo pitanje promjene vremena u turističkim zemljama poput Hrvatske.
– U ekonomskom smislu i jedan i drugi model imaju prednosti i mana, ovisno s koje se pozicije gleda. Tako je, s jedne strane, produktivnost ljudi zaposlenih u uredima veća tijekom ljetnog računanja vremena, a u tom ljetnom periodu se i više vremena provodi na otvorenom, što utječe na pozitivne rezultate sportskih klubova, iznajmljivača teniskih terena i slično. S druge strane, u turizmu se troši noću. Poreč je u sedam navečer pust, svi su u kućama ili na plaži, a prava potrošnja i život na ulicama počinje tek kada zađe sunce. Ugostiteljima i trgovcima na Jadranu zasigurno odgovara što kraći dan – kaže ekonomski analitičar Igor Zgrabljić.
Ipak, koliko god ukidanje ljetnog računanja vremena bilo svojevrsni trend u ostalom svijetu, na području Europe malo je izgledno i prilično je vjerojatno da će građani Hrvatske i sljedećih godina pomicati kazaljke svakog proljeća i jeseni. Praksa ljetnog računanja vremena ukorijenjena je na području EU, a njezina promjena donijela bi previše logističkih problema.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.
