Smrću Fidela Castra Kuba okreće novu stranicu povijesti, no što je čeka?
Kuba se nalazi na prekretnici, piše u analizi France Presse, podsjećajući da je Fidelov nasljednik Raul Castro najavio da će se 2018. i on povući s vlasti.
No on se prvo mora suočiti s izazovom promicanja gospodarskih i političkih promjena.
Uz to, ugroženo je zatopljenje u odnosima između Kube i SAD-a. Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump, koji je za Fidela u subotu kazao da je “brutalni diktator”, zaprijetio je prije pobjede na izborima da će zaustaviti približavanje Havane i Washingtona.
Raul izišao iz Fidelove sjene
Fidel Castro predao je vlast mlađem bratu prije deset godina. No i dalje je imao velik utjecaj na zemlju, objavljujući redovito u državnim medijima svoja razmišljanja o kubanskim i svjetskim događajima. Kubanski dužnosnici kažu da ga se i dalje konzultiralo kad je trebalo donijeti važne odluke.
Raul Castro postupno provodi gospodarske reforme. Bez Fidela u pozadini, promjene bi mogle biti i brže.
“Fidelovom smrću, politička i gospodarska situacija vjerojatno će se poboljšati”, rekao je Michael Shifter, predsjednik američkog instituta Inter-American Dialogue, i prije nego je Fidel Castro umro. “Raulu će pasti teret s leđa. Više neće morati brinuti hoće li proturječiti bratu.”
Tržišne reforme
Analitičari kažu da Raul Castro od 2011. diskretno popušta strogu kontrolu vojske i državnih vlasti nad ekonomijom.
Reforme sustava neophodne su jer je kubansko gospodarstvo pogođeno padom uvoza jeftine nafte iz Venezuele i cijena sirovina.
“Nakon smrti Fidela Castra, tržišne reforme dobit će zamah, kao i nastojanja da se eliminira neučinkovite komunističke politike”, rekao je Arturo Lopez Levy, stručnjak za Kubu sa Sveučilišta u Teksasu.
“Bez Fidelove karizme, stajališta Komunističke partije ovisit će o gospodarskim rezultatima.”
Faktor Trump
Raul Castro i američki predsjednik Barack Obama prošle su godine obnovili diplomatske odnose nakon pola stoljeća neprijateljstava.
No Obamin izabrani nasljednik Donald Trump zaprijetio je da će to približavanje zaustaviti ako Kuba ne bude poštivala ljudska prava.
“Svi ustupci koje je Barack Obama dao Castrovu režimu provedeni su putem izvršnog dekreta, što znači da ih novi predsjednik može poništiti i to ću i učiniti ako Castrov režim ne ispuni naše zahtjeve”, rekao je Trump u rujnu.
“Ti zahtjevi uključivat će vjerske i političke slobode za kubanski narod i oslobađanje političkih zatvorenika.”
Kuba na to poručuje da odbija pristati na diktat stranih sila.
Borba za vlast
Kraj Castrove ere postavlja pitanja o budućnosti jednostranačkog sustava na Kubi i tko će zamijeniti staru generaciju revolucionara.
Raul Castro ima 85 godina i najavio je da će se povući nakon idućeg kongresa Komunističke partije 2018. godine.
Za novog drugog čovjeka režima izabrao je Miguela Diaz-Canela (56), koji prvi put nije pripadnik revolucionarne generacije, koja je svrgnula s vlasti diktatora Fulgencia Batistu 1959. godine.
Neki analitičari predviđaju borbu za vlast između tvrdolinijaških i progresivnijih članova režima.
“Većina Kubanaca očekivat će promjene”, rekao je Shifter. “Fidelova smrt sigurno će otvoriti vrata većim sukobima među ljudima na vlasti.”
“Vrhovnog arbitra svih sukoba na Kubi više neće biti”, rekao je, govoreći o Fidelu Castru.
“Raul će imati puno više prostora, ali i njegovi politički suparnici.”
Odlazak stare garde
Umjerena disidentica Miriam Leyva smatra da bi smrt Fidela Castra mogla nagovijestiti odlazak tvrdolinijaške stare garde,
“Mislim da se pojavila prilika da se kubansko društvo više otvori i brže napreduje s reformama”, kazala je.
Otkako je službeno postao predsjednikom 2008., Raul Castro diskretno radi na “defidelizaciji” Kube, rekao je jedan zapadni diplomat koji je godinama živio u Havani.
“Cijeli se život pripremao za ulogu strogog čuvara režima, no zapravo već dugo nastoji unijeti pragmatične promjene u odnosu na ideologije na koje se oslanjao Fidel”, rekao je.
Kuba ide dalje
Što se običnih Kubanaca tiče, mnogi na ulicama Havane govore da će Fidela uvijek nositi u svojim srcima. Ali i isto tako gledati u budućnost.
“Velika većina Kubanaca osjeća osobnu povezanost s Fidelom”, rekao je politolog Rafael Hernandez, direktor kubanskog časopisa Temas.
To se odnosi “i na one koji ga podržavaju, potpuno ili s rezervom, i na one koji ga smatraju uzrokom svog zla na Kubi.”
Zapadni diplomat pretpostavlja da će Kubanci nastaviti dalje sa životom.
“Kubanci su pokopali Fidela davno prije”, rekao je. “Okrenuli su se prema budućnosti. Za mnoge od njih on je tek velika uspomena.”
“Post-fidelovska era počela je 2006.”, dodao je. “Sada je važno što će se dogoditi poslije Raula.”