Politike predsjednika Donalda Trumpa "obilježile su novo razdoblje regresije ljudskih prava" u Sjedinjenim Državama i diljem svijeta, ali su nadahnule nove aktiviste, priopćio je Amnesty International u četvrtak.
“Trumpove nazadne mjere u pogledu ljudskih prava postavljaju opasni presedan za druge vlade”, navodi Amnesty u godišnjem izvješću o stanju ljudskih prava u svijetu.
Također kaže da Trump i drugi čelnici, uključujući egipatskog predsjednika Abdel-Fataha al-Sisija, filipinskog predsjednika Rodriga Dutertea, venezuelskog predsjednika Nicolasa Madura, ruskog Vladimira Putina i kineskog Xi Jinpinga, “bezobzirno potkopavaju prava milijuna” ljudi.
“Jasni potez mržnje američke vlade u siječnju u svrhu zabrane ulaska ljudima iz nekoliko zemalja s muslimanskom većinom definirao je godinu u kojoj su čelnici doveli politiku mržnje do njezina najopasnijeg završetka”, rekao je glavni tajnik Amnestyja Salil Shetty.
“Vidjeli smo krajnje posljedice društva ohrabrenog da mrzi, optužuje manjine i strahuje od njih.. u užasnoj vojnoj kampanji etničkog čišćenja Rohindža u Mjanmaru”, kazao je on.
Shetty je optužio međunarodnu zajednicu za “slab odgovor” na izvješća o teškim kršenjima ljudskih prava u Mjanmaru, Iraku, Južnom Sudanu, Siriji i Jemenu.
“Vlade besramno vraćaju sat unatrag nakon desetljeća teško stječene zaštite”, rekao je.
U izvješću se navodi da je Trumpova administracija među ostalim zabilježila loše rezultate po pitanjima prava žena i da je pokušala oduzeti zdravstveno osiguranje milijunima ljudi.
Također je “potkopavala medije, bila nejasna i nedosljedna po pitanju bijele nadmoći, diskriminirala transrodne osobe i razmatrala ublažavanje ograničenja na izvoz lakog oružja”.
VEZANE VIJESTI
Takve “regresivne politike” potaknule su mnoge ljude da se aktiviraju, navodi Amnesty.
Kako dalje navodi Amnesty, u Europi nevladina organizacija ocjenjuje da je većina čelnika “odlučila da im je praktički sve dopušteno kako bi spriječili izbjeglice da stignu do njezinih obala”, prenosi France Presse.
Navodi također nedavne izbore u Austriji, Francuskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj gdje su neki kandidati pokušali društveno i ekonomsko nezadovoljstvo protumačiti kao ljutnju, posebice prema migrantima.
Kineska Komunistička partija “nastavila je donositi nove zakone koji predstavljaju ozbiljne prijetnje ljudskim pravima pod krinkom ‘nacionalne sigurnosti'” i pojačala je kontrole nad internetom i prakticiranjem vjere.
“Sloboda izražavanja u Hong Kongu je ugrožena jer je vlada progonila prodemokratske aktiviste”, stoji u izvješću.
U Turskoj je “neslaganje okrutno ugušeno, a među metama su novinari, politički aktivisti i aktivisti za ljudska prava, uključujući djelatnike Amnestyja”.
Kršenja ljudskih prava nastavljaju se preko granice u Siriji, a napadi sirijske vlade i koalicije na čelu sa SAD-om dovode do civilnih žrtava.