Bitkom za zabranu prometa vozilima s dizel motorima u središtima njemačkih gradova, šef udruge Njemačka pomoć okolišu (DUH) Jurgen Resch, napravio je pravi podvig: protiv sebe je ujedinio moćne proizvođače automobila i veliku većinu političke elite, piše agencija France presse.

“To je jedan običan građanin, bez mandata, ali imao je snage izazvati najveće kompanije u državi”, pisao je još prošle godine dnevni list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ).

Misionar za jedne, gnjavator za druge, taj borbeni 57- godišnji aktivist u medijima je prisutan kao i u sudnici, gdje je poveo bitku za čišći zrak.

Savezni upravni sud u Leipzigu u utorak je načelno gradovima dopustio uvođenje zabrane prometa vozilima s dizel motorima u svrhu smanjenja štetnih čestica i plinova u središtima njemačkih gradova, zaključivši kako nema pravnih prepreka za zabranu dizelaša, ali da je gradovi moraju uvesti postupno te da moraju postojati i izuzeci npr. za male poduzetnike.

“To je slučaj koji bi mogao promijeniti zemlju, njezinu mobilnost i industriju”, zaključuje Suddeutsche Zeitung.

Resch poručuje da “nije neprijatelj dizela već prijatelj čistog zraka”, osudivši upotrebu “kriminalne energije” od strane automobilskih giganata i popustljivost “teledirigirane” politike.

Jurgen Resch je rođeni aktivist kojeg je ščepao ekološki militarizam tinejdžera do te mjere da nikada nije završio studij javne uprave. Na čelu DUH-a nalazi se već 30 godina. Taj južnjak, koji se skrasio na desnoj obali Bodenskog jezera na raskrižju Njemačke, Austrije i Švicarske, veliki je ljubitelj životinja, posebice ptica.

Svoju prvu pobjedu odnio je početkom 80-ih zabranom Endrina, snažnog insekticida protiv voluharica koji se pokazao pogubnim i za brojne ptičje vrste.

No, tek je s otkrićem skandala u jesen 2015., kada je Američka agencija za zaštitu okoliša  (EPA) utvrdila da su Volkswagen i Audi sofisticiranim metodama varali prilikom ekološkog testiranja skoro 500.000 novih vozila, Jurgen Resch postao poznat.

Njegovi kritičari ga optužuju za nezainteresiranost za posljedice zabrane dizela, kako za korisnike tako i za zaposlenike njemačke autoindustrije. Iz tih krugova stižu teške riječi kojima ga se ocrnjuje kao “lažnog Robin Hooda, bez ikakvog zazora i makjavelistički nastrojenog”.

No, tu su i optužbe glede financiranja njegove udruge. S 80 stalno zaposlenih i godišnjim budžetom od osam milijuna eura, DUH jednu trećinu prihoda povlači iz sudskih postupaka povezanih sa “zaštitom potrošača”, pretvarajući svoj pravni aktivizam u ekonomski model.

Udruga također prima donacije od ostalih tvrtki pa tako japanska Toyota, veliki konkurent Volkswagena, unazad 20 godina DUH-u godišnje isplaćuje desetke tisuća eura.