Sirijska vojska presjekla je cestu između gradova Dume i Haraste i tako ih u subotu izolirala u posljednjoj pobunjeničkoj enklavi Istočnoj Guti, a na drugoj bojišnici u Siriji Turska je u ofenzivi protiv milicije YPG najavila nastavak ofenzive prema gradu Kobaneu i kritizirala NATO jer joj ne pritječe u pomoć.
“Izolirali su Dumu od ostatka Istočne Gute, pošto su preuzeli nadzor nad cestom koja povezuje taj grad s Harastom na zapadu i lokalitetom Misrabom na jugu”, objavio je Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR) u subotu.
“Režimske snage uspjele su podijeliti istočnu Gutu na tri dijela: Dumu i njezino predgrađe na sjeveru, Harastu na zapadu, a ostatak su južni lokaliteti”, navodi Opservatorij.
Izvjestitelj agencije AFP javlja da je poslijepodne Duma bila izložena zračnim i topničkim napadima.
Snage sirijskog predsjednika Bašara al Asada pokušavaju ofenzivom velikih razmjera osvojiti to posljednje područje koje pobunjenici drže gotovo na vratima Damaska i već su preuzele više od polovice enklave koja ima 100 km četvornih.
Dok se međunarodna zajednica pokazala nemoćna da zaustavi krvoproliće, uz potporu svog ruskog saveznika sirijski režim odlučan je osvojiti to pobunjeničko uporište u kojem je oko 400.000 stanovnika opkoljeno od 2013.
VEZANE VIJESTI
Zbog bombardiranja vozila hitne pomoći teško se uspijevaju probiti do bolnica kako bi prevezli ranjene.
Ofenziva je počela zračnom kampanjom rijetko viđena intenziteta čak i za Siriju koja od 15. ožujka 2011., trpi rat s više od 340.000 žrtava. Nakon zračne kampanje slijedili su kopneni napadi prorežimskih snaga i njihovih saveznika.
U tri tjedna ubijeno je 976 civila od kojih 208 djece, a ranjenih je više od 4300, navodi SOHR.
Pobunjeničke skupine pokušale su, bez uspjeha, kontraofenzivu sve do subote kada su krenule u povlačenje pod kišom bombi.
Sirijski režim pokušava od početka sukoba držati opkoljena pobunjenička područja, ako treba i izgladnjivanjem stanovništva kao što je bio slučaj s gradom Madaja krajem 2015., a zatim kreću u zračnu ofenzivu nakon koje slijedi kopnena kako bi uporišta konačno pala.
Od 18. veljače samo su dva konvoja pomoći mogla ući u Gutu kako bi dopremila potrepštine za opkoljene civile i to zahvaljujući svakodnevnim prekidima vatre u trajanju pet sati koje je jednostrano proglasila Rusija.
Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a o jednomjesečnom prekidu vatre ostala je mrtvo slovo na papiru.
Predsjednik Asad je upozorio da će se napad nastaviti sve dok ne padne Guta. Njegov zamjenik šefa diplomacije Ajman Susan rekao je da će “teroristi ubrzo kušati poraz u Guti kakav su već doživjeli u Alepu”.
Afrin, turska bojišnica u Siriji
Drugi najveći grad u Siriji, Alep su u prosincu 2016. zauzele sirijske snage nakon razornih bombardiranja režima uz pomoć njegova saveznika, ruske avijacije.
Zahvaljujući ulasku ruske vojske u sukob u Siriji 2015. godine, Asadov režim nizao je pobjede protiv pobunjenika i džihadista te je uspio vratiti nadzor nad više od polovice Sirije.
Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava optužio je u srijedu sirijski režim da planira “apokalipsu” u vlastitoj zemlji.
Na drugoj bojišnici u Siriji, turski vojnici i njihovi saveznici napreduju prema gradu Afrinu koji je pod nadzorom kurdske sirijske milicije (YPG), koju službena Ankara smatra teroristima, a zapadne zemlje, među njima Sjedinjene Države, svojim saveznicima u ratu protiv džihadističke skupine tzv. Islamske države (IS).
“Kada očistimo Afrin od terorista, očistit ćemo i Manbdiž, zatim Ain al-Arab (što je arapsko ime za grad Kobane), Tal Abjad, Ras al-Ain i Kamišli”, izjavio je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u televizijskom govoru.
Turska je 20. siječnja počela ofenzivu na Afrin pri čemu se poziva na svoje pravo da potisne “teroriste” YPG od turske granice.
U toj je ofenzivi ubijeno 200 civila, navodi SOHR.
Erdogan je u petak rekao da će turske snage ići “do iračke granice”.
Erdogan redvoito spominje i Manbidž, gdje su raspoređeni američki vojnici, što je zaoštrilo odnose između Ankare i Washingtona kojemu je YPG saveznik.
Grad Kobane ima veliku simboličku vrijednost za Kurde jer je bio u središtu intenzivnih sukoba između IS-a i YPG-a koji ga je uspio preuzeti IS-u siječnju 2015. nakon četiri mjeseca sukoba.
Erdogan je u subotu pozvao NATO da podupre tursku ofenzivu.
“Nije li Turska članica NATO-a? Odgovorili smo na pozive da interveniramo u Afganistanu, Somaliji, na Balkanu. A sada, i ja zovem u pomoć NATO, dođi u Siriju. Zašto ne dolaziš?”, zapitao je Erdogan.
“Turske snage su 4 kilometara do Afrina”, ustvrdio je SORH, a prenosi AFP.
Rat u Siriji niknuo je iz prodemokratskih prosvjeda i postupno rastao u zamršeno klupko sukoba u kojem sudjeluju pobunjeničke skupine i milicije različitih predznaka, regionalne sile i velike sile poput Rusije i SAD-a.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
