Italija želi da druge članice EU-a pokažu više solidarnosti po pitanju migracija, a njezin premijer Giuseppe Conte je po dolasku na summit zaprijetio vetom na donošenje zaključaka summita i svoju prijetnju zasad ostvaruje.
“Italija je puno radila na prijedlogu koji je poslala u Vijeće. To je razuman prijedlog u skladu s vrijednostima EU-a. Razgovarao sam s drugim zemljama članicama i one su ponudile potporu. Sada čekamo da se riječi pretvore u djela”, rekao je Conte prije početka summita.
Na upit što će biti ako se talijanski prijedlog ne prihvati, Conte je rekao da “ne želi razmatrati takvu mogućnost”, dodajući da u tom slučaju ne bi bilo zaključaka.
Rasprava o migracijama vodi se tijekom radne večere, a prije toga raspravljano je o nizu tema o čemu su odmah trebali biti doneseni zaključci.
Međutim, nikakvi zaključci do sada nisu doneseni. “Budući da je zemlja članica izrazila rezervu na sve zaključke, nikakvi zaključci nisu doneseni u ovom trenutku”, izjavio je glasnogovornik predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska, ne navodeći o kojoj je zemlji riječ. Prema diplomatskim izvorima, riječ je o Italiji.
Zbog toga je Tusk otkazao konferenciju za novinare, koja je bila predviđena prije početka radne večere.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker komentirao je prijetnju talijanskog premijera.
“Ne brine me veto nego stanje na talijanskoj obali”, rekao je Juncker.
Čelnici zemalja članica okupili su se u četvrtak u Bruxellesu na jednom od najkompliciranijih summita u novije vrijeme zbog novih napetosti oko migracija, trgovinskih razmirica sa Sjedinjenim Državama, potrebe za daljnjim reformama eurozone i stoga se ne isključuje mogućnost da se prvi dan summita odulji do ranih jutarnjih sati u petak.
Migracije su ponovno u središtu pozornosti, iako to uopće ne odgovara stanju na terenu. Naime, broj ilegalnih ulazaka u Europsku uniju pao je za 95 posto u odnosu na vrhunac krize u listopadu 2015., zahvaljujući nizu mjera koje su poduzete da se zaustavi i uspori priljev migranata.
Čelnici EU-a razgovaraju o prijedlogu uspostave regionalnih centara za iskrcavanje izvan teritorija EU-a, u kojima bi se prihvaćali migranti spašeni na moru i gdje bi se razdvajali ekonomski migranti od onih kojima je potrebna međunarodna zaštita.
Ti bi se centri uspostavili u suradnji s Visokim povjerenstvom UN-a za izbjeglice i Međunarodnom organizacijom za migracije.
Uspostava takvih platformi služila bi kao element odvraćanja ljudi da se upute na opasan put jer ionako neće završiti na teritoriju EU-a, što bi pomoglo u razbijanju poslovnog modela krijumčara ljudima.
Još je ranije bilo predviđeno da se na ovom summitu konačno dogovori novi sustav zajedničke politike azila, o čemu se razgovora već dvije godine, ali se od toga odustalo jer nema ni približnog konsenzusa među zemljama članicama.
Za razliku od toga, svi se slažu oko potrebe jačanja vanjskih granica i veće pomoći zemljama iz koje dolaze migranti i zemljama tranzita.
“Predlažem da se fokusiramo na vanjske granice EU-a, uključujući i projekt platformi za iskrcavanje”, kazao je Tusk uoči summita. “Alternativa tom rješenju bilo bi kaotično zatvaranje granica, također unutar EU-a, kao i rastući sukob među državama članicama EU-a”, istaknuo je Tusk.
“Prvi prioritet u ovom trenutku je zaštititi naše vanjske granice. Prvo moramo to početi raditi, a potom možemo nastaviti raspravljati o tome što se događa unutar Europske unije”, rekao je slovački premijer Peter Pellegrini.
Njegov je poljski kolega Mateusz Morawiecki kazao da razgovori idu upravo u onom smjeru za koji se Poljska zalagala, “odnosno više akcije oko vanjskih granica EU-a”.
Njemačka kancelarka Angela Merkel ocijenila je da je pitanje zaštite vanjskih granica “nešto što ujedinjuje Europu”.
Kako nema izgleda da se postigne cjelovito rješenje o migracijama, Merkel želi postići bilateralne dogovore sa zemljama koje to žele kako bi se omogućilo vraćanje izbjeglica u one zemlje u kojima su registrirani.
Njemačka je u kontaktu s više zemalja EU-a s kojima bi željela sklopiti takve dogovore o vraćanju onih migranata koji u Njemačkoj ne mogu dobiti azil, a prije toga su bili registriranji u nekoj od drugih zemalja EU-a.
Angela Merkel pod pritiskom je koalicijskih partnera iz CSU-a da dogovori takve aranžmane ili u suprotnom odluči jednostrano odbijati takve migrante već na granici, kako bi suzbila “sekundarne migracije” unutar EU-a.
Glasnogovornik mađarske vlade je rekao da je Budimpešta spremna razgovarati s Njemačkom o pitanju migracija.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
