Američki i ruski predsjednik Donald Trump i Vladimir Putin sastali su se u ponedjeljak u predsjedničkoj palači u središtu Helsinkija na svom prvom bilateralnom susretu.
Sastanak je počeo malo nakon 13 sati.
#HandmaidsTale photobomb #N1info #HELSINKI2018 #live #Helsinkidemo #Trump #Putin #N1info pic.twitter.com/nayJEzmTo3
— Ivana Dragicevic (@ivdragicevic) July 16, 2018
Uoči sastanka, više tisuća ljudi prosvjedovalo je u nedjelju u finskoj prijestolnici protiv jednog i drugog čelnika.
Ugledni finski dnevnik Helsingin Sanomat pripremio je poruku za obojicu predsjednika. Zakupio je tristotinjak velikih ekrana s porukama na englskom i ruskom jeziku: “Gospodine predsjedniče, dobro došli u zemlju slobodnog tiska”.
Finska je redovito pri vrhu indeksa slobode medija u svijetu, koji svake godine objavljuju Reporteri bez granica.
Za susret Trumpa i Putina vlada golemi medijski interes. Prema podacima finskog ministarstva, akreditirano je ukupno 1436 novinara iz 61 države. Najviše ih je iz Finske, 368, zatim iz Rusije 232 te iz Sjedinjenih Država 195. Dodatno, u pratnji i Putina i Trumpa doći će još nekoliko stotina novinara.
Američki predsjednik Trump prije dolaska u Helsinki boravi u Škotskoj, gdje igra golf na svom imanju, dok će Putin gledati finale Svjetskog nogometnog prvenstva između Hrvatske i Francuske.
Očekuje se da će Trump i Putin među ostalim razgovarati o ruskom miješanju u američke izbore, ruskoj ulozi u ratu u Siriji i Ukrajini, te kontroli nuklearnog naoružanja.
Trump je iz Škotske poručio da nema velikih očekivanja od sastanka. “Mislim da je dobro da se sastajemo. Ništa loše ne može iz toga proizići, a možda se i nešto dobro dogodi”, rekao je.
Odnosi Washingtona i Moskve pogoršali su se otkad je došao na vlast Donald Trump zbog optužbi za rusko miješanje u američku predsjedničku kampanju 2016..
Rusija od početka niječe odgovornost. Washington jamči da će predsjednik za susreta u Helsinkiju jasno reći Putinu da je “potpuno neprihvatljivo da se miješa u naše izbore”.
Do sastanka dolazi nakon što je Trump prilično uzburkao summit NATO-a, održan u srijedu i četvrtak, oštro napavši Njemačku i ostale saveznike zbog premalog izdvajanja za obranu i trgovinskog deficita koji SAD ima s Europom.
Putin je na vlasti već 18 godina u Rusiji, bilo kao predsjednik ili premijer, upoznao je četiri američka predsjednika – Billa Clintona, Georgea W. Busha, Baracka Obamu i sada Donalda Trumpa, ali pokušaji da se ostvare bolji odnosi dviju država nikad nisu potrajali.
Kada se radi o temperamentima, američki i ruski šef države ne mogu biti različitiji.
Dok Trump nema dlake na jeziku, Putin nikada nije u javnosti uhvaćen nespreman i rijetko pokazuje emocije.
Za njihov prvi bilateralni susret izabran je Helsinki, koji ima bogatu povijest iz vremena Hladnog rata kao mjesto za pregovore između nuklearnih sila. Takvu ulogu Finska ima zbog svoje neutralnosti.
Godine 1975. SAD i Rusija, odnosno Sovjetski Savez, potpisali su zajedno s još 33 države sporazum o smirivanju hladnoratovskih napetosti.
Poznat kao Završni sporazum iz Helsinkija, dokument je potpisan na sigurnosnoj konferenciji na kojoj je bio američki predsjednik Gerald Ford i sovjetski vođa Leonid Brežnjev.
Završni dokument Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji, potpisan 1. kolovoza 1975. u Helsinkiju, zaključio je 32 mjeseca dugi proces pregovaranja i usuglašavanja kako bi se smanjile napetosti između sovjetskog i američkog bloka.
Završnim sporazumom je potvrđen status quo u Europi uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata, te priznata nepovredivost granica.
Drugi važan susret američkih i sovjetskih čelnika u Helsinkiju dogodio se 1990. kada se George Bush sastao s Mihailom Gorbačovom zbog iračke invazije na Kuvajt koja je kasnije dovela do američke intervencije i prvog Zaljevskog rata.
Bill Clinton susreo se 1997. u glavnom gradu Finske s Borisom Jeljcinom kada su dvojica predsjednika razgovarala o proširenju NATO-a na baltičke države. Upravo na tom sastanku Clinton je pozvao Rusiju da se priključi skupini G7, koja je tako bila postala G8.
U međuvremenu, Rusija je isključena zbog poteza i akcija u Ukrajini.
