Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk pozvao je u utorak čelnike zemalja članica EU-a da se vrate konstruktivnom pristupu u rješavanju pitanja migracija jer je upravo takav pristup omogućio smanjenje broja ilegalnih dolazaka na pretkriznu razinu.
“Tijekom ljeta ponovno su izbile napetosti između zemalja članica u vezi s dolaskom migranata u EU-u. Želim otvoreno reći sljedeće: potraga za okončanjem migracijske krize zajednička je zadaća zemalja članica i institucija EU-a. Ako jedni žele riješiti krizu, dok je drugi žele koristiti, ona će ostati nerješiva”, kaže se u Tuskovu pozivnom pismu čelnicima zemalja članica EU-a uoči neformalnog summita koji će se u srijedu i četvrtak održati u Salzburgu.
VEZANE VIJESTI
“Nadam se da ćemo u Salzburgu moći prestati s međusobnim zamjerkama i vratiti se konstruktivnom pristupu. Upravo je takav pristup proteklih mjeseci donio željene učinke – danas je priljev ilegalnih migranata u EU-u ponovno na pretkriznim razinama”, dodaje Tusk.
Glavne teme neformalnog summita u Salzburgu bit će migracije, unutarnja sigurnost i pregovori o izlasku Velike Britanije iz EU-a.
Rasprava o migracijama glavna je tema o kojoj će se raspravljati tijekom radne večere u srijedu navečer.
Budući da je riječ o neformalnom sastanku, ne očekuju se nikakve odluke ni usvajanje bilo kakvih dokumenata. Rezultati summita u Salzburgu trebali bi se očitovati u zaključcima redovitog summita EU-a u listopadu, navode izvori iz Europskog vijeća.
Na zadnjem summitu EU-a u lipnju, čelnici zemalja članica dogovorili su uspostavu “kontroliranih centara” na teritoriju EU-a u kojima bi se obrađivali zahtjevi za azilom osoba spašenih na moru te najavili da će ispitati mogućnost otvaranja centara za migrante izvan Europe. Ni u jednom od ta dva pitanja do sada nije bilo nikakva pomaka.
Izvori iz Europskog vijeća ističu da se pitanje migracije ne može riješiti bez suradnje s trećim zemljama, na južnim obalama Sredozomlja. “Mi možemo uspostaviti plaftforme za iskrcavanje, ali bez suradnje sa zemljama s druge obale Sredozemlja to neće funkcionirati”, rekao je izvor.
U tom kontekstu, Tusk očekuje potporu za sazivanje summita Europske unije i Arapske lige početkom sljedeće godine.
Što se tiče unutarnje sigurnosti, cilj je pojačati policijsku i pravosudnu suradnju, pojačati sigurnost na vanjskim granicama i povećati otpornost na napade u kibernetičkom prostoru.
Bit će riječi i prijedlogu Komisije za znatno jačanje Europske granične i obalne straže. Predloženo je povećenje broja pripadnika te agencije sa sadašnjih tisuću i pol na 10 tisuća pripadnika do 2020. godine. Komisija je također predložila uspostavu Europske agencije za azil, koja bi pomagala zemljama u obradi zahtjeva za azil i u vraćanju ilegalnih migranata.
Prema prijedlogu Komisije, Europska granična i obalna straža oslanjat će se na vlastito osoblje i opremu, među ostalim plovila, zrakoplove i vozila. Pripadnici Europske granične i obalne straže moći će provoditi zadaće za koje su potrebne izvršne ovlasti (provjera identiteta, odobravanje ili odbijanje ulaska na vanjskim granicama, presretanje osoba na granici itd.) kako bi se osigurala njihova puna operativnost.
Agencija će imati veću ulogu u postupku vraćanja državljana trećih zemalja koji nezakonito borave u EU-u, pribavljanjem putnih isprava i pripremanjem odluka o vraćanju za nacionalna tijela koja će i dalje biti nadležna za njihovo donošenje.
Agencija će u dogovoru s trećim zemljama moći raspoređivati svoje pripadnike i izvan EU-a i pokretati zajedničke operacije.
Prijedlog o jačanju Europske granične i obalne straže naišao je na snažan otpor mađarskog premijera Viktora Orbana, koji u tome vide pokušaj zadiranja u suverenost zemalja članica.
“Neprihvatljivo je to što Bruxelles želi lišiti Mađarsku njezina prava da štiti svoje granice”, izjavio je Orban u parlamentu u Budimpešti.
Komisija na Orbanove prigovore odgovara da nema ni govora da Europska granična i obalna straža istisne države članice u zaštiti njihovih granica, nego da je namjena te agencije da im pomogne u toj zadaći i to isključivo na zahtjev samih država članica.
Summit se završava radnim ručkom na kojem će 27 čelnika EU-a, bez britanske premijerke Therese May, razgovorati o pregovorima o brexitu. O stanju pregovora upoznat će ih glavni pregovarač za brexit Michel Barnier.
Prije radne večere, u srijedu popodne sastat će se čelnici Europske pučke stranke (EPP). Očekuje se vrlo zanimljiv sastanak s obzirom da je na prošlotjednom plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta, većina zastupnika EPP-a glasovala je za izvješće kojim se traži pokretanje postupka protiv Mađarske, predviđenog člankom 7 Ugovora o EU-u zbog kršenja demokratskih načela i vrijednosti.
Orbanova stranka Fidesz članica je EPP-a i sada se postavlja pitanje može li ta stranka i dalje biti dio obitelji europskih demokršćanskih i pučkih stranaka.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
