Španjolski Vrhovni sud odobrio je sudski postupak protiv Oriola Junquerasa, bivšeg potpredsjednika vlade Katalonije te 17 bivših dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske i neposluh.
Obrana optuženih tražila je vraćanje postupka na početak, odnosno tvrdila da nema dovoljno dokaza da su doista organizirali pobunu prošle godine. Ipak, Vrhovni sud prihvatio je izvješće istražnog suca Pabla Llarene.
„Otvaranjem suđenja ne prejudicira se krivnja optuženih, nego se omogućuje razjašnjenje ovog slučaja“, navedeno je među ostalim u odluci Vrhovnog suda.
Time je odobreno suđenje uoči kojeg bi državno odvjetništvo trebalo nanovo iznijeti optužbu te navesti kolike zatvorske kazne traži za svakoga od optuženih dužnosnika. Suđenje bi trebalo početi za nekoliko mjeseci, početkom 2019. godine, kada će Junqueras i ostali pred sucem iznijeti svoju obranu. Dio ih se nalazi u pritvoru, a dio na uvjetnoj slobodi.
Odobrenje suđenja moglo bi, pak, izazvati nove ulične prosvjede u Kataloniji, gdje se proizvodi jedna petina roba i usluga u Španjolskoj.
Među onima kojima se sudi nije i optuženi Carles Puigdemont, bivši predsjednik katalonske vlade, koji iz mjesta Waterloo pored Bruxellesa vodi međunarodnu kampanju za mirno odcjepljenje od Španjolske. Belgija ga je odbila izručiti.
Tijekom mandata njegove vlade u listopadu 2017. organiziran je referendum o nezavisnosti Katalonije, pokrajine s oko 7,5 milijuna stanovnika, unatoč zabrani španjolskog ustavnog suda i protivljenju vlade u Madridu. U parlamentu u Barceloni izglasana je zatim uspostava samostalne republike Katalonije koja međutim na terenu nije zaživjela jer je vlada u Madridu preuzela direktnu kontrolu nad tom sjeveroistočnom pokrajinom.
„Danas nije odobreno suđenje samo časnim političarima i demokratima, već i suđenje za 2,3 milijuna Katalonaca koji su glasovali“, rekao je u četvrtak predsjednik katalonske vlade Quim Torrra u parlamentu. „Nikada nećemo prihvatiti niti jednu odluku, osim njihovog puštanja na slobodu. Okrivljujućoj presudi suprotstavit ćemo se jednako odlučno kao 1. listopada (referendum 2017.) i jednako snažno kao 3. listopada (masovni prosvjedi i generalni štrajk)“, dodao je.
Prošle subote je na početku nogometne utakmice Barcelone i Seville na tribini bio izvješen veliki transparent na engleskom jeziku i žutoj podlozi koja simbolizira zahtjev za puštanjem pritvorenih – „Samo diktature zatvaraju miroljubive političke lidere“. Iznad je pisalo „Sloboda“.
Quim Torra, koji je na funkciji zamijenio Puigdemonta, traži od španjolske socijalističke vlade dogovorni referendum o nezavisnosti. Premijer Pedro Sánchez ponudio mu je referendum o većoj autonomiji, što je Torra odbio.
Oporbeni konzervativci, koji su u lipnju izgubili vlast u Španjolskoj, u srijedu su u parlamentu nazvali Sáncheza suradnikom onih koji pokušavaju izvršiti državni udar. Sánchez je predsjednika konzervativaca Pabla Casada pozvao da povuče riječ, a kada je ovaj to odbio, odgovorio mu je da više nemaju o čemu razgovarati.
Katalonski zagovornici nezavisnosti bili su podržali Sáncheza prilikom parlamentarnog izglasavanja nepovjerenja bivšem premijeru Marianu Rajoyu, Casadovom prethodniku na čelu stranke.
Vladajuća Španjolska radnička socijalistička stranka (PSOE) uživa potporu 31,6 posto stanovnika Španjolske dok je na drugom mjestu s 21 posto stranka centra Građani, koja se žestoko protivi referendumu i zahtjevu za odcjepljenjem Katalonije, pokazuje anketa Centra za sociološka istraživanja (CIS), sa sjedištem u Madridu. Konzervativna Narodna stranka ima potporu 18,2 posto birača, a lijevi Podemos 17,3 posto.
Podemos je jedina od četiri navedene stranke koja podržava dogovorni referendum u Kataloniji. Prema španjolskom Ustavu, donesenom 1978. godine, referendumi za odcjepljenje bilo koje od 17 pokrajina zabranjeni su. Idući opći izbori u Španjolskoj održavaju se 2020. godine, no u svibnju se održavaju lokalni te izbori za Europski parlament koji će biti prvi veliki test.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
