Politički vrh Starog i Crnog kontinenta okupit će se u ponedjeljak i utorak na summitu EU-Afrika u Beču, u vrijeme dok zapadne zemlje sve više shvaćaju kako se valovi migracija trebaju zaustavljati poboljšanjem životnih uvjeta u polazišnim državama.

Forum EU-Afrika organiziraju austrijski kancelar Sebastian Kurz, koji u ovom polugodištu predsjeda Europskim vijećem, te ruandski predsjednik Paul Kagame, ovogodišnji predsjedavajući Afričkom unijom.

Na skup sa sloganom “Širenje suradnje u digitalno doba“ stiže vrh Europske unije – predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.

Pridružit će im se i čelnici afričkih i europskih država, među njima i premijer Andrej Plenković, no, prema pisanju Politica neće biti francuskog čelnika Emmanuela Macrona i njemačke kancelarke Angele Merkel. U Beč, između ostalih, stižu i premijeri svih zemalja Višegradske skupine, Slovenije, Rumunjske, Nizozemske, Finske, Estonije i Bugarske.

Vodstvo dvaju kontinenata će uz direktore vodećih svjetskih tvrtki razgovarati o jačanju odnosa u svim aspektima, ali s posebnim fokusom na suradnju u digitalnom dobu i osiguranju blagostanja i konkurentnosti.

Skup se odvija u vrijeme kada europske države na migracije sve više gledaju kao na dugotrajnu pojavu koja se ne može zaustaviti samo jačanjem vanjskih granica, nego i djelovanjem u zemljama iz koje migranti kreću.

Prema podacima Ujedinjenih naroda, više od 50 posto rasta svjetskog stanovništva dogodit će se u Africi, kontinentu čija će se populacija prema projekcijama do 2050. udvostručiti.

Samo ih je Italija, najbliža destinacija iz Libije, polazišne točke za većinu migranata koji prelaze Mediteran, primila više od 650 tisuća od 2014.

Iako se taj broj smanjio dolaskom protuimigrantske Lige na vlast i relativnom stabilizacijom situacije u Libiji, jačaju migracije na drugim rutama, poput Španjolske.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u svom je godišnjem govoru o stanju Unije u rujnu poručio kako Bruxelles želi “izgraditi novo partnerstvo s Afrikom”.

“U pet godina ćemo stvoriti do 10 milijuna radnih mjesta. Želimo stvoriti novi okvir koji će dovesti do investicija u Afriku”, kazao je tada Juncker.

Papa Franjo je u lipnju upozorio Europu da se, ako želi zaustaviti priljev migranata, mora usredotočiti na obrazovanje i investicije u Afriku, piše Reuters.

“Moramo investirati u Afriku, ali na pravilan način, ne iskorištavati nego stvarati”, kazao je Franjo.

Afrička integracija

Afrička unija jačanjem svoje integracije sve više sliči na Europsku uniju. Taj je savez nasljednik Organizacije za afričko jedinstvo (OAU), osnovane 1963. i nastale na ideji ujedinjenja koje je prema BBC-ju izvorno zagovarao Kwame Nkrumah, prvi predsjednik Gane, za mnoge u Africi i dalje simbol antikolonijalizma i modernizacije afričkog društva.

OAU, stvorena da bi razvila Afriku nakon kolonijalizma i pomogla Južnoafričkoj Republici da se riješi bjelačke vlasti, kao savez nije bio uspješan. Sastojao se od skupine autokratskih vođa nesklonih ustupanju suvereniteta. BBC je stoga taj savez zvao “klubom diktatora”.

Organizacija 2002. prerasta u Afričku uniju, danas okuplja sve afričke države i zagovara “integriranu, bogatu i mirnu Afriku koju vode njezini građani, kao dinamičnu snagu u svjetskoj areni”.

AU, sa sjedištem u etiopskoj prijestolnici Addis Abebi, borbi protiv kolonijalističke ostavštine svoje prethodnice dodala je zagovaranje demokratskih principa i ljudskih prava, napretka zdravstva i sveopćeg ubrzanja političke i društveno-ekonomske integracije kontinenta.

Savez snažno potiče uvođenje zajedničke afričke valute, afra, a napušta i politiku neuplitanja u unutarnja pitanja svojih članica, što je bila osnova OAU-a.

Kad je gambijski predsjednik Yahya Jammeh 2017. odbio priznati rezultate izbora koje je izgubio, Afrička unija je objavila da ga neće priznati za predsjednika, a nakon poziva da odstupi na kraju je zbačen vojnom intervencijom Ecowasa, saveza zapadnoafričkih država, piše BBC.

Sam AU danas provodi mirovne misije u nizu država na kontinentu. Kritičari saveza misle kako je jači na riječima nego na djelima, navodeći primjer srozavanja demokracije i kršenja ljudskih prava u Burundiju, Demokratskoj Republici Kongu i Egiptu, oko čega je AU šutio, prenosi Al Jazeera.

AU se u Africi smatra organizacijom ograničene moći, posebice jer većina sredstava u njezin proračun stiže od donatora poput Europske unije i Ujedinjenih naroda, zbog čega je percipirana ovisnom o vanjskim silama.

Kagame, predsjedavatelj AU-a za 2018. koji će uz Kurza voditi summit u Beču, najavio je reformski paket kojim želi to promijeniti, tražeći od afričkih država da uvedu porez od najmanje 0,2 posto na određene uvozne proizvode kojima će se puniti proračun Unije, piše DW i dodaje kako taj prijedlog nije naišao na odobravanje svih članica.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter| Facebook | Instagram.