Glasovita kubanska revolucija obilježava u utorak 60. obljetnicu dok zemlja stenje u gospodarskim problemima i izolirana je u regiji koja uvelike skreće udesno.

Okrugla obljetnica ove godine poklopila se sa službenim preuzimanjem dužnosti predsjednika Jaira Bolsonara koji dolazi s krajnje desnice u Brazilu, zemlji koja je ostvarila politički zaokret poput Argentine, Čilea i Perua.

Proslava će se održati u Santiagu de Cubi, prvom gradu koji je 1959. osvojila gerila Fidela Castra, i bit će skromna, bez uzvanika iz inozemstsva. U 17.00 sati (23.00 sata po srednjoeuropskom vremenu) njegov brat i bivši predsjednik Raul Castro održat će govor na groblju na kojemu je pokopan otac kubanske revolucije.

No nije vrijeme za veliko slavlje: “Povijesno nasljeđe kubanske revolucije čini se potrošeno, u političkom i u gospodarskom smislu”, ocjenjuje Jorge Duany, ravnatelj Kubanskog istraživačkog instituta Međunarodnog sveučilišta u Floridi.

Disident Vladimiro Roca je još oštriji i tvrdi da će se revolucija “urušiti pod vlastitim teretom”. “Prvo, mladeži je svega dosta, ona više ne vjeruje u sve to, a usto (revolucija) nema više potporu u svijetu”.

Premda je revolucija nakon višegodišnje diktature Fulgencija Batiste donijela velik napredak na polju zdravstva i školstva, poslije je potaknula zabrinutost i kritiku međunarodne zajednice zbog ljudskih prava i političkih zatvorenika kojih je stotinjak, navode disidentske organizacije.

Otok je gospodarski na izdisaju: rast stagnira oko 1 posto, što nije dovoljno za pokrivanje potreba stanovništva koje zbog toga trpi oskudicu.

Kako bi “osvježile” gospodarski obrazac u zemlji, vlasti 24. veljače organiziraju referendum o novom ustavu koji priznaje privatno vlasništvo, tržište i strana ulaganja.

No nema ni govora o povratku kapitalizma: cilj je i ubuduće “komunističko” društvo s Komunističkom partijom kao “jedinom” političkom strankom.

Havana nije ljubimica Donalda Trumpa, ali ni zemlje saveznice nisu joj baš od velike pomoći.

Venezuela je i sama u krizi i teškom mukom joj osigurava dopremu nafte.

I premda je u nedjelju, u poruci Raulu Castru i predsjedniku Miguelu Diazu-Canelu nazvao Kubu “strateškim partnerom i pouzdanim saveznikom”, Vladimir Putin više nije spreman subvencionirati Kubu kao što je to trideset godina činio Sovjetski Savez. Kina još manje.

Najposlije, Sjeverna Koreja koju je kubanski predsjednik posjetio u studenom, planira u siječnju u Havani potpisati protokol o trgovinskoj razmjeni i suradnji, objavila je službena novinska agencija Prensa Latina.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mrežaTwitter|Facebook | Instagram.