Kada Franjo u nedjelju postane prvi papa u posjetu Arapskom poluotoku, učinit će još jedan važan korak u gradnji mostova s islamom i potvrditi međureligijski dijalog kao kamen temeljac svoga papinstva.
Povijest odnosa papinstva i muslimanskog svijeta duga je, komplicirana, nerijetko i krvava. Franjo prema muslimanima stoga nastupa bratski i sa željom da prevlada vjerske podjele.
“Ovaj se papa razlikuje od prethodnika Benedikta XVI. jer preferira susrete s ljudima, a ne teološko mudrovanje”, rekao je Valentino Cottini, predavač islamsko-kršćanskih odnosa na Papinskom institutu za arapske i islamske studije (PISAI) u Rimu.
Papa Franjo u nedjelju stiže u posjet Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) i nada se pisanju nove stranice u odnosima između religija.
PROČITAJTE JOŠ
“Sretan sam što mogu u vašoj dragoj zemlji otvoriti novu stranicu odnosa između religija, potvrđujući time da smo braća, iako različiti”, rekao je u video poruci građanima UAE-a objavljenoj u četvrtak.
Franjo je kao temelj svoga papinstva odredio jačanje veza između kršćanstva i islama.
Umirovljeni papa Benedikt XVI., kojem je teologija bila najjača strana, volio je često govoriti o islamu, ali su stvari između njega i muslimanskog svijeta pošle krivo nakon govora u Regensburgu 2006. kada je citirao bizantskog cara Manuela II. Paleologa koji je proroka Muhameda proglasio nasilnim i nečovječnom.
Benedikt se kasnije branio tvrdnjom da to nije bilo njegovo osobno stajalište nego citat koji je samo koristio kao ilustraciju. Iako se ispričao, šteta je bila počinjena, a u muslimanskom svijetu izbili su ulični prosvjedi.
Papa Franjo ne upušta se u analiziranje Kurana.
Njegovi redoviti apeli da se prihvate migranti i izbjeglice, većinom muslimani, pomogli su mu osigurati podršku zajednice, baš kao i kada je papinskim avionom tri muslimanske obitelji prevezao s grčkog otoka Lezbosa do Vatikana.
Franjo se proteklih godina dvaput susreo sa šeikom Ahmedom al-Tajebom, imamom kairskog sveučilišta Al-Azhara, najuglednije ustanove sunitskog islama.
Ili dijalog ili rat
Šeik al-Tajeb, koji je vrlo kritičan prema džihadistima koji crpe inspiraciju iz tvrdokornog salafizma, s Franjom će se ponovo sastati u ponedjeljak na međunarodnom međureligijskom sastanku u Abu Dabiju.
“Ili dijalog ili rat. Mora biti dijalog”, često je ponavljao pokojni francuski kardinal Jean Louis Tauran kada je bio na čelu Pontifikalnog vijeća za međuvjerski dijalog.
Tauran je smatrao da je bilo kakav dijalog ogromno postignuće, ali je i strahovao da će biti ograničen na “male korake na razini elita i da neće dosegnuti do ulica”.
Papa Franjo inzistira da “dijalog ide u pozitivnom smjeru”, ali isto tako misli da muslimani Kuran trebaju interpretirati slobodnije.
Cottini objašnjava da katolici “imaju više slobode u interpretaciji kršćanskih tekstova zato što status Božje riječi u Bibliji nije jednak kao u Kuranu, gdje ih muslimani doslovno shvaćaju kao riječi Boga”.
Papa Franjo pazi da ne koristi pojam “islamist” kada se neki napad izvrši u ime islama, preferirajući korištenje riječi “terorist”.
On je 2014. pozvao muslimanske političke i vjerske vođe i učenjake da nedvosmisleno osude terorizam, izvor islamofobije.
Također, kršćanske, židovske i muslimanske fundamentaliste Franjo postavlja na istu razinu, na “devijacije”.
Prije tri godine odbio je “povezati islam s nasiljem” odgovarajući na pitanje o ubojstvu francuskog svećenika Jacquesa Hamela koje su počinila dva islamska militanta.
Tada je ustvrdio da je “svijet u ratu”, ali je tvrdio da religija nije uzrok.
“Kada govorim o ratu, govorim o ratovima zbog interesa, novca, resursa, a ne religije. Sve religije žele mir, neki drugi žele rat”, rekao je Papa Franjo.
Papa će posjet Emiratima, zemlji koja je mnogo tolerantnija od, primjerice, Saudijske Arabije gdje crkve uopće nisu dopuštene, završiti u utorak, misom na otvorenom.
U Emiratima živi oko 9,7 milijuna stanovnika, od kojih je milijun katolika.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook| Instagram
