Finski premijer: borba protiv klimatskih promjena prioritet predsjedanja

Ilustracija

Finski premijer Antti Rinne u srijedu je u Europskom parlamentu predstavio program aktivnosti finskog predsjedanja Vijećem i najavio da će borba protiv klimatskih promjena biti prioritet predsjedanja.

Rinne je u obraćanju europarlamentarcima na plenarnoj sjednici u Strasbourgu istaknuo „jačanje pozicije EU-a kao globalnog lidera protiv klimatskih promjena“ te najavio da će to biti glavni prioritet finskog predsjedanja EU-om čiji je moto „Održiva Europa, održiva budućnost“.

Finski premijer je poručio da tranziciju prema niskougljičnoj ekonomiji treba provesti na „socijalan i održiv način“ te je dodao kako je kružna ekonomija ujedno i ekonomski učinkovita.

Kao ostale bitne ciljeve naveo je jačanje vladavine prava u Europi te konkurentniju i socijalno osjetljiviju Europsku uniju.

Europske vrijednosti slobode, demokracije i vladavine prava su „kamen temeljac svih aktivnosti unutar Europske unije“, kazao je Rinne.

„Poštovanje vladavine prava nije samo nešto što štiti prava naših državljana, nego je to temelj dobrog funkcioniranja i vjerodostojnosti Europske unije“, kazao je Rinne koji želi osnažiti vladavinu prava za vrijeme finskog predsjedanja EU-om.

Zbog toga će nastojati stvoriti mehanizam koji povezuje korištenje sredstava iz europskih fondova s poštivanjem vladavine prava, čemu će se zasigurno protiviti države Višegradske skupine koje se protive ovlastima Bruxellesa u toj sferi.

Češka, Slovačka, Poljska i Mađarska su na sastanku Europskog vijeća blokirale Fransa Timmermansa, spitzenkandidata socijaldemokrata, zbog njegova stava prema pitanju zaštite vladavine prava u Europskoj uniji koji te zemlje smatraju ideološkim diktatom.

Rinne je kazao kako će Finska raditi na većoj konkurentnosti Europske unije i jačanju unutarnjeg tržišta koje je „srž Europske unije“.

Finski je premijer s jačanjem unutarnjeg tržišta povezao mjere za povećanje razmjene studenata i veću znanstveno-istraživačku suradnju.

Protiv migracija se treba boriti podržavanjem rasta i stabilnosti u Africi, istaknuo je finski premijer.

Istaknuo je da je Višegodišnji financijski okvir (VFO) „jedan od važnijih dosjea“, oko kojeg je potrebno pronaći „uravnoteženo rješenje“.

Dogovor oko VFO-a, sedmogodišnjeg proračuna EU-a, uvijek je teška zadaća i uvijek se postizao nakon dugih pregovora i natezanja. Pregovori o sadašnjem VFO za razdoblje 2014-2020. trajali su skoro dvije godine. Postigne li se dogovor do kraja ove godine to će uvelike olakšati hrvatsko predsjedanja koje je odmah nakon finskog.

Komisija podržava finske prioritete

Jyrki Katainen, povjerenik za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost pohvalio je finski program predsjedanja Europskom unijom te je također apostrofirao važnost usvajanja VFO-a.

Istaknuo je da je borba protiv klimatskih promjena ekonomski isplativa te da pruža priliku za zaradu i nova radna mjesta u području smanjenja onečišćenja.

„Nema sumnje da je Finska dobra zemlja da sada predvodi Europsku uniju“, kazao je Katainen, referirajući se na finska postignuća u borbi protiv klimatskih promjena

Finski povjerenik je kazao da održivi razvoj mora biti „ugrađen“ u sve financijske planove.

Katainen je istaknuo da je vladavina prava „pod pritiskom“, zbog čega je izrazio zadovoljstvo da se nalazi na vrhu finskih prioriteta

„Vladavina prava je kamen temeljac svih naših vrijednosti. Ona nas čini Europljanima“, rekao je.

Mainstream stranke zadovoljne programom, pučani protiv smanjenja kohezijskih fondova

Siegfried Mureșan, koji je govorio u ime EPP-a, je kazao kako se slaže s Rinneovim govorom te je istaknuo da usvajanje proračuna mora biti prioritet predsjedanja

„Svi trebaju odgovor na koliko novca mogu računati. Zato vas molim da ta tema bude jedan od vaših prioriteta“, kazao je rumunjski zastupnik i dodao kako ne podupire Katainenovo stajalište da sredstva za kohezijsku politiku treba smanjiti.

„Nemojte smanjivati sredstva za kohezijsku politiku. Parlament Vas u tom neće poduprijeti“, poručio je Muresan.

Dubravka Šuica (HDZ/EPP) je također istaknula da novim članicama „nije u interesu da se kohezijska politika smanjuje“.

Rekla je da se slaže s finskim prioritetima predsjedanja te da „posebno pozdravlja borbu protiv klimatskih promjena“.

„Posebno me veseli što smo zajedno u triju i što će hrvatska preuzeti predsjedanje od Finske 1.1.2020.“, kazala je.

Iratxe Garcia, predsjednica kluba zastupnika Socijalista i demokrata je kazala kako je zadovoljna „ambicioznim programom“ te da Vijeće može „računati na podršku“ S&D-a u postizanju ciljeva.

Posebno je pohvalila finski prijedlog povezivanja fondova s poštivanjem vladavine prava.

„Cijenimo obranu vladavine prava i pravne države i mogućnost uspostavljanja mehanizma koji će povezati vladavinu prava i korištenje sredstava iz fondova“, kazala je.

Pascal Canfin je u ime kluba zastupnika Obnovimo Europu također pozdravio prioritete finskog predsjedanja.

„Izuzetno je važno sačuvati zajednički proračun za poljoprivredu što ide ruku pod ruku s ekologijom“, rekao je Confin.

Kritike s desna

Laura Huhtasaari je u ime kluba zastupnika Identitet i demokracija (ID) rekla kako program finskog predsjedanja ne „odgovara na dvojbe građana koje se tiču migracija“.

„Činjenica je da živite u multikulturalnoj utopiji. Naivno je očekivati da će zemlje u razvoju smanjiti migracije iz Afrike u Europi. Finska bi se trebala brinuti problemima u Baltičkom moru a ne poticati masovnu migraciju u Sredozemnom moru“, rekla je finska zastupnica.

Johan Van Overtveldt je u ime Europskih konzervativaca i reformista kritizirao preveliku ambicioznost postavljenih ciljeva u pogledu borbe protiv klimatskih promjena.

„Trebamo biti realni“, kazao je Van Overtveldt i dodao da definiranjem nejasnih ciljeva EU neće ništa postići.

Ruža Tomašić (ECR/HKS) je istaknula kako je vladavina prava „temelj“ EU-a, ali da postoji tendencija pristranog definiranja vladavine prava.

„Vidimo opasnu tendenciju širenja definicije vladavine prava tako da ona obuhvaća isključivo liberalne društvene vrijednosti“, kazala je.

„Uvođenje novih mehanizama služi nametanju liberalnog svjetonazora suverenim državama, što je protivno duhu Unije i predstavlja opasnost za njezin dugoročni opstanak“, zaključila je Tomašić.

Zeleni i ljevica zadovoljni što su klimatske promjene prioritet

„Želim vam čestitati što svojim primjerom pokazujete kako predsjedanje može biti transparentno“, rekla je predsjednica kluba zastupnika Zelenih/Europa slobodnog saveza, Ska Keller.

Međutim, istaknula je kako je potrebno uspostaviti više konkretnih mjera za borbu protiv klimatskih promjena.

„Stvarni posao je uspostava konkretnih mjera i to odmah sada. Moramo djelovati odmah kako bi postigli te ambiciozne ciljeve. Nije dovoljno samo staviti brojke na papir“, kazala je.

Silvia Modig, u ime GUE/NGL-a, je pozdravila što je borba protiv klimatskih promjena postavljena na vrh prioriteta, ali je istaknula da promjene i tranzicija mora biti provedena na „društveno pravedan način“.

Finska je 1. srpnja, po treći put, preuzela predsjedanje Europskom unijom, a nakon Finske Hrvatska preuzima predsjedanje, početkom 2020.

S rumunjskim predsjedanjem, u prvoj polovici 2019., započeo je predsjednički trio koji je uveden sporazumom iz Lisabona kako bi se osigurao kontinuitet rada u Vijeću EU-a. Trio određuje dugoročne ciljeve i priprema zajednički program utvrđujući teme i glavna pitanja koja će Vijeće rješavati u razdoblju od 18 mjeseci. Na temelju tog programa sve tri zemlje pripremaju svoje detaljne šestomjesečne programe.

„Jedna stvar ostaje nepromijenjena: pragmatični način na koji ćemo voditi Vijeće i tijesna suradnja s Europskim parlamentom“; rekao je finski premijer.