Predsjednik Donald Trump u srijedu će posjetiti poprišta dvaju pokolja u saveznim državama Ohio i Teksas, uz rizik da će se suočiti s prosvjedima Amerikanaca koji ga okrivljuju da sam potpaljuje nasilje.
Tijekom vikenda, u masovnim pucnjavama živote je izgubila 31 osoba: 22 su ubijene u pucnjavi u robnoj kući Walmart u El Pasu, gradu s većinskim latinoameričkim stanovništvom, a devet je ubijeno u napadu u Daytonu. Policija prvi napad vodi kao zločin iz mržnje i slučaj domaćeg terorizma, dok u Daytonu napad nije bio rasno motiviran već je napadač prvenstveno bio poznat kao ženomrzac.
Svrha je Trumpova posjeta “odati počast žrtvama, pružiti utjehu zajednici te zahvaliti prvima koji su pritekli u pomoć kao i medicinskom osoblju na njihovim herojskim postupcima”, kazala je glasnogovornica Bijele kuće Stephanie Grisham.
Rasizam i terorizam
Kao političar koji stalno upozorava na, kako on to naziva, “invaziju” ilegalnih migranata, Trump se našao u središtu optužbi političkih protivnika da je napadaču iz El Pasa i on poslužio kao inspiracija za mržnju prema imigrantima te općenito za nestabilnu situaciju u zemlji.
Očekuje se da će prosvjednici biti u oba mjesta, iako predsjednik vjerojatno neće biti u prilici da se s njima suoči, piše Reuters.
U El Pasu, gradu na američko-meksičkoj granici, za demokratsku predstavnicu u Kongresu Veronicu Escobar predsjednik Trump nije poželjan gost.
“S mog stajališta, on ovdje nije dobrodošao. Ne bi trebao doći”, kazala je Escobar.
Čak je i republikanski gradonačelnik bio vrlo suzdržan i škrt na riječima, rekavši da će ugostiti Trumpa po “službenoj dužnosti”.
Trump ljutito reagira na optužbe da njegova administracija namjerno dijeli Ameriku po rasnim linijama.
“Ja sam najmanje rasistička osoba. Nezaposlenost crnaca, latinskoameričkog i azijskog stanovništva je najmanja u povijesti SAD-a”, napisao je Trump na Twitteru.
I dok se protivnici s time ne slažu te ga podsjećaju da je 21-godišnji napadač iz El Pasa objavio manifest u kojem stoji da je njegov napad “odgovor na latinskoameričku invaziju na Teksas”, ono oko čega se slažu s Trumpom jest da oba napada ulaze u kategoriju terorizma.
Opet o lakoj dostupnosti vatrenog oružja
Trump je u ponedjeljak kazao da se moramo pobrinuti da oni koji su opasnost za javnu sigurnost ne dobiju pristup vatrenom oružju.
“Mentalne bolesti i mržnja povlače okidač, a ne pištolj”, ustvrdio je Trump i pozvao na donošenje zakona koji će propisati stroge provjere kupaca oružja. Međutim, u svom obraćanju u Bijeloj kući nije naveo kada će to zatražiti niti je to bila središnja točka njegovog govora.
Tako je na koncu opet razočarao brojne Amerikance koji traže puno strože mjere glede kupnje vatrenog oružja u SAD-u u kojem pak drugi milijuni Amerikanaca smatraju mogućnost nošenja vatrenog oružja ustavnim pravom koje je jednako važno kao i sloboda govora. Nadalje je i američki Kongres pod utjecajem moćnog Nacionalnog udruženja za vatreno oružje (NRA), lobija koji brani pravo na posjedovanje oružja.
No UN-ova agencija za ljudska prava koja je u utorak upozorila svjetske čelnike da su odgovorni za svaku izgovorenu riječ, ima drukčije stajalište o pristupu vatrenom oružju.
Ako je psihičko zdravlje moglo biti čimbenik u nekim masovnim pucnjavama, nije bilo u svakoj, rekao je glasnogovornik UN-ova ureda za ljudska prava Rupert Colville.
“Poanta je da postoji rizik da ljudi mogu koristiti puške iz bilo kojeg razloga”, dodao je Colville.
Govoreći o pokoljima u Teksasu i Ohiju predsjednik Trump je osudio rasizam, netrpeljivost i bjelački šovinizam kao “zlokobne ideologije koje se moraju poraziti”.
“Mržnji nije mjesto u Americi. Mržnja izopačuje um, razara srce i proždire dušu”, poručio je Trump prije dva dana u svom govoru i rekao “Nedvosmisleno osuđujemo rasizam, ksenofobiju i netoleranciju u svim njezinim oblicima, uključujući bjelački šovinizam”.
No UN upozorava političare i čelnike diljem svijeta na snagu izgovorene riječi i poziva ih da izbjegavaju govor mržnje prema manjinama, uključivo LGBT zajednicu i migrante.
“Pozivamo sve zemlje, uključujući SAD da učine pozitivne korake u suzbijanju diskriminacije”, rekao je Colville i objasnio “Zabrinuti smo da određene poruke ne samo da stigmatiziraju i dehumaniziraju manjine – migrante, izbjeglice, žene, pripadnike LGBT zajednice, i tzv. “drugačije”- nego također određene osobe i zajednice postavljaju kao ciljeve koji postaju ranjivi i podložni napadima”, kazao je glasnogovornik podsjećajući na napade na sinagoge, džamije i noćni klub u SAD-u.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
