Gori brazilska Amazona, i to rekordnom brzinom.
Požari u Amazonskoj prašumi, najvećoj prašumi na planetu, najveći su otkad ih je brazilski Nacionalni institut za svemirska istraživanja (INPE) počeo pratiti satelitom 2013.
Prema njihovim podacima, od početka godine u Brazilu je izbilo više od 72.000 požara, od čega više od polovice u Amazoniji, koja je sama velika kao polovica SAD-a. To je povećanje od više od 80% u odnosu na prošlu godinu, piše Index.
Amazonu često nazivaju plućima planeta i ta prašuma proizvodi više od 20 posto kisika u Zemljinoj atmosferi, navodi BBC. Amazona je i ključna u usporavanju globalnog zatopljenja. Veličine otprilike pola Sjedinjenih Američkih Država, ona je najveća prašuma na svijetu koja je dom velikom broju biljnih i životinjskih vrsta
VEZANE VIJESTI
Dim od požara došao je do Sao Paula, koji je od požara udaljen oko 2.700 kilometara. Fotografije stanovnika toga grada prikazuju nebo obavijeno dimom kao da je noć.
Šumski požari u Brazilu najčešći su za vrijeme sušne sezone, ali poznato je da se dio njih namjerno izaziva baš da bi se tako ilegalno krčile šume i da bi se dobio nov prostor za uzgoj stoke. Osim stočara, Amazonsku prašumu na oku imaju i drvosječe i rudari.
Ekološki aktivisti za požare okrivljuju upravo brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara, nacionalista i populista. Tvrde da je olabavio ekološke regulacije u zemlji te da je poticao drvosječe i poljoprivrednike na krčenje šuma.
From the other side of Earth, here’s the latest on the Amazonia fires ?
Produced by @CopernicusEU’s atmosphere monitoring service, it shows the smoke reaching the Atlantic coast and São Paulo ??
DATA HERE▶️https://t.co/Q6qzFdPfIT pic.twitter.com/aJKU2YwRpJ
— World Meteorological Organization (@WMO) August 20, 2019
Bolsonaro je zaista u predizbornoj kampanji prošle godine obećao da će potaknuti ekonomski rast tako što će otvoriti Amazoniju za ekonomsko iskorištavanje. Posljedice su bile vidljive i prije nego što su golemi požari počeli gutati Amazoniju.
Kako piše Pacific Standard, kazne za ilegalno krčenje šume pale su za 34% u razdoblju od siječnja do svibnja ove godine u odnosu na prošlu. To je najveći pad ikad zabilježen.
#related-news_0
Bolsonaro je u kampanji također bacao sumnju na globalno zatopljenje i sugerirao da bi mogao povući Brazil iz Pariškog sporazuma o klimi, baš kao što je to napravio Trump. Zasad se ipak nije poveo za njegovim primjerom.
Nadalje, budžet brazilskog Instituta za okoliš i obnovljive izvore energije smanjen je za čak 23 milijarde dolara. Ustanova zadužena za zaštitu saveznih šuma, Institut Chico Mendes, nije izvela nijednu operaciju nadzora deforestacije u svibnju.
U prva četiri mjeseca ove godine zapljene ilegalno posječenog drva pale su gotovo na nulu, odnosno na oko 1500 kubičnih stopa, što je ekvivalent broju od deset velikih stabala.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
