Prosvjedni marš i miting za klimu održani su i u Luksemburgu. Radi se o završnom događaju "Tjedna borbe protiv klimatskih promjena".
Ogroman broj Luksemburžana odazvao se pozivu dvanaest organizacija okupljenih oko pokreta “Mladi za klimu” i sudjelovao na velikom maršu protiv klimatskih promjena.
Sudionici su se okupljali na četiri lokacije na rubu grada, odakle su krenuli u prosvjednu šetnju prema centru grada. Sve četiri kolone susrele su se kod spomenika Nacionalne solidarnosti, gde je održana minuta šutnje. Šetnja je potom nastavljena prema središnjem gradskom trgu Clairefontaine, gdje je održan završni miting.
Okupljeni su poručili da je potrebno reagirati odmah, jer je previše vremena već uzalud potrošeno.
Ujedinjeni su oko dva ključna zahtjeva: da se proglasi stanje takozvane “klimatske pripravnosti”, što bi značilo da prilikom donošenja bilo kakve odluke Vlada mora imati u vidu klimatsku krizu i utjecaj takve odluke na klimatske promjene, kao i proglašenje “klimatske pravde”, odnosno da se na klimatske promjene gleda kao na sveobuhvatni politički i etički problem, a ne samo kroz prizmu zaštite životne sredine.
“Bilo je puno gluposti ranije, to se mora promijeniti. Pokušavam promijeniti stvari, na svaki način”.
“Ja sam vegan sad. Ne jedem jaja, mlijeko, meso i ribu. Smanjujem korištenje plastike koliko mogu”.
“Pokušavam kupovati lokalne proizvode i educirati se. Mislim da je to za sve najvažnije – trebamo se educirati kako bismo znali što konzumiramo”.
“Ja činim puno. Vegan sam, uvijek kupujem lokalne proizvode, kao i organske. Trudim ne letjeti često zrakoplovom. Ne vozim automobil. I još mnogo toga. Da, ne koristim puno plastiku”.
S posljedicama klimatskih promjena posljednjih godina suočava se i Luksemburg, od poplava ili požara, pa sve do tornada koji je ljetos opustošio jug zemlje.
Nedavna objava Eurostata pokazuje da Luksemburg ima najviši nivo emisije stakleničkih plinova po glavi stanovnika. Prema tim podacima, emisija CO2 u Luksemburgu iznosi 20 tona po glavi stanovnika, dok je prosjek EU od 8,8 tona. Druga je Estonija (16 tona), a slijede Irska (13.3), Češka (12.3) i Nizozemska (12).
Inače, Luksemburg je postavio cilj da do 2030. godine: smanji emisiju štetnih plinova za 50-55 posto i poveća količinu obnovljive energije za 25 posto. Također, od 1. ožujka sljedeće godine javni prijevoz će biti besplatan, dok će međugradski prijevoz do kraja 2020. biti elektrificiran. Kako je najavljeno, 1 posto BDP-a uložit će u podršku drugim zemljama koje se bore protiv klimatskih promjena.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.
