Hrvat osuđen za ustanak protiv režima napustio Boliviju

Svijet 28. tra 201505:47
Izvor: MARTIN ALIPAZ /EPA

Hrvatski državljanin Mario Tadić, osuđen u Boliviji na pet godina i deset mjeseci zatvora za pripremanje vojnog ustanka protiv režima predsjednika Eve Moralesa, napustio je tu južnoameričku zemlju, priopćila je bolivijska vlada.

Šezdesetogodišnji Mario Francisco Tadić Astorga, hrvatski dragovoljac koji ima i bolivijsko državljanstvo, te tridesetpetogodišnji Mađar Elod Tóásó početkom ožujka su pušteni iz pritvora jer su tamo bili od 2009., no iz Bolivije su izašli tek u petak nakon što je sređena sva dokumentacija.

“Tadić je izašao s osobnom iskaznicom, a Tóásó s privremenom putovnicom”, izjavio je ministar u bolivijskoj vladi Hugo Moldiz.

Kopnenim putem su prešli granicu te ušli u susjedni Čile i to uz pomoć mađarskih vlasti, pišu lokalni mediji pretpostavljajući da su se bojali za vlastitu sigurnost.

No, Moldiz tvrdi da nije bilo nikakve tajne operacije niti potrebe za skrivenim napuštanjem Bolivije.

“Treba se ostaviti fantaziranja. Obojica su otišla apsolutno legalno uživajući u potpunoj slobodi”, rekao je ministar, napomenuvši da su se stavili na raspologanje za suradnju u nastavku rješavanja “slučaja terorizma” u kojem je optuženo 39 osoba.

Mario Tadić nije bio dostupan za komentar, a odvjetnik Gerardo Gianni Prado Herrera koji je obojicu branio u slučaju vjeruje da se on već nalazi u Hrvatskoj gdje ima obitelj.

Tadić i Tóásó jedini su prije šest godina preživjeli noćni napad specijalne policije u hotelu Las Americas u centru grada Santa Cruz. U akciji su ubijena tri europska državljanina – vođa skupine Eduardo Rósza Flores “Chico”, bolivijsko-mađarskih korijena i sudionik Domovinskog rata u Hrvatskoj, te Mađar Árpád Magyarosi i Irac Michael Dwyer.

Grupa je eliminirana pod sumnjom da je došla u Santra Cruz pomoći odcjepljenju istoimene bogate pokrajine na istoku Bolivije.

Priznali sudjelovanje u vojnom ustanku

Tadić i Tóásó su negirali postojanje urote, no u veljači su priznali sudjelovanje u “vojnom ustanku protiv sigurnosti države i pokušaju odcjepljenja dijela teritorija”.

Tadić je osuđen zbog regrutiranja ustanika, a Tóásó za pružanje informatičke podrške.

Evo Morales je lani treći put zaredom pobijedio na izborima te bi trebao biti predsjednik do 2019. Na vlast je došao 2005., a tenzije između njega i regionalne vlasti Santa Cruza uslijedile su zbog nacionalizacije energetskog sektora i podjele zemlje siromašnom indijanskom stanovništvu.

Političari u Santa Cruzu, većinom europskog porijekla, predvođeni liderom hrvatskih korijena Brankom Marinkovićem odgovorili su zahtjevom za autonomijom. Grupa stranaca trebala je obučiti i organizirati lokalno stanovništvo u slučaju prisilnog oduzimanja imovine.

U akciji policije uhićeno je 39 osoba, a zasad je presuđeno petorici urotnika. Marinković i protivnici režima nalaze se u egzilu u Brazilu i SAD-u te tvrde da je čitav proces montiran s ciljem ukidanja demokracije i protivnika režima.

Ujedinjeni narodi su mišljenjem Radne skupine za arbitrarna uhićenja ustanovili kako je Bolivija prekršila Opću deklaraciju o ljudskim pravima jer ih je predugo držala u pritvoru bez početka suđenja.