Bolivijski zastupnici susrest će se u utorak kako bi i službeno prihvatili ostavku predsjednika Eva Moralesa i dogovorili se o privremenom čelniku do raspisivanja novih izbora.
Morales je u utorak otputovao u Meksiko zrakoplovom vlade te države koja mu je odobrila azil zbog “humanitarnih razloga” i jer su “njegov život i integritet ugroženi”, stoji u priopćenju meksičkog ministra vanjskih poslova Marcela Ebrarda.
Sad već bivši čelnik u ponedjeljak je na svom Twitter profilu objavio da napušta zemlju, napisavši kako je to “zbog političkih razloga”, no da će “uvijek pratiti situaciju” i da će se “uskoro vratiti s više snage i energije”.
Morales je objavio ostavku nakon 13 godina vladavine kako bi primirio nasilne prosvjede koji su izbili nakon objave rezultata izbora spornih zbog navodnih brojnih nepravilnosti. On smatra kako je žrtva državnog udara.
Zastupnici će se u utorak sastati kako bi i službeno prihvatili njegovu ostavku. Moralesova vlada pala je nakon što je Organizacija američkih država (OAS) objavila izvještaj o izbornim nepravilnostima.
Saveznici su zbog tog izvještaja napustili vladu, a vojska je pozvala na Moralesovu ostavku. S predsjednikom su vlast napustili i brojni njegovi zamjenici i parlamentarci, pa se očekuje da bi privremena čelnica mogla postati oporbena političarka i druga potpredsjednica senata Jeanine Anez. Ona je najavila da će prihvatiti tu ulogu.
Moralesov pad iznimno je podijelio Boliviju i Latinsku Ameriku. Pobornici njegovog odlaska slave pad “diktatora”, a protivnici govore o puču.
Taj 60-godišnji bivši uzgajivač koke na vlast je došao 2006. godine, kao prvi urođenik na čelu Bolivije. Otkad je postao predsjednik bolivijsko gospodarstvo je raslo 4,6 posto godišnje, što je dvostruko više od ostatka Latinske Amerike.
Nacionalizirao je državne rezerve prirodnog plina, a novac zarađen na izvozu ulagao je u socijalne programe koji su iz siromaštva izvukli gotovo dva milijuna ljudi, što je gotovo petina sveukupnog stanovništva Bolivije.
Ustavom iz 2009. promijenio je ime države u Višenacionalna Država Bolivija kako bi se reflektirala raznolikost njezinih etničkih skupina koje su godinama bile građani drugog reda.
Njegov pad potencijalno je najavljen na referendumu 2016. na kojem je tražio izmjene ustava kako bi omogućio ponovno kandidiranje za predsjednika ove godine. Bolivijci su to odbili s 51 posto glasova, no on je potom pravnim putem poništio tu odluku.
Prosvjedi u Boliviji izbili su nakon što je prebrojavanje glasova izbora u listopadu prekinuto na gotovo jedan dan, da bi nakon njegova nastavka Morales postigao potrebnu prednost od deset posto, točno onoliko koliko je trebalo za izbjegavanje drugog kruga izbora.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram
