Moćno izvršno tijelo Europske unije pod vodstvom njemačke konzervativke Ursule von der Leyen trebala bi započeti s radom 1. prosinca, ali se suočava s pravnim izazovima nakon što je Velika Britanija odbila imenovati svog povjerenika u Europskoj komisiji.

O novoj Europskoj komisiji Ursule von der Leyen glasat će se 27. studenog na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta. Ako prođe glasanje, što se i očekuje, von der Leyen će voditi Komisiju sa sjedištem u Bruxellesu sljedećih pet godina počevši s 1. prosincem.

Komisija ima široke ovlasti, može predlagati migracijske i klimatske politike, proračun Unije i pregovarati o trgovinskim sporazumima. Komisiju čini po jedan povjerenik iz 28 članica EU-a.

No, Velika Britanija je odbila imenovati povjerenika Komisije jer planira izaći iz EU-a 31. siječnja, iako to ovisi o pobjedi konzervativaca Borisa Johnsona na parlamentarnim izborima 12. prosinca.

EU je pritisnula Britaniju da imenuje povjerenika pa i pokrenula pravni postupak.

Pravni rizik za EU je što sve odluke nove Europske komisije mogu završiti na sudu.

Iako će možda biti tek nekoliko predloženih politika prije 31. siječnja, novog datuma za provedbu Brexita, ‘razvod’ je odgođen već tri puta od prvotnog datuma u ožujku, a u Britaniji se vodi ogorčena borba o tome kako i treba li uopće napustiti Uniju.

Svakom novom odgodom Brexita će nove politike EU-a biti suočene s pravnim izazovima dulje vrijeme.

Komisija također vrši nadzor nad tržišnim natjecanjem pa bi svaka odluka mogla završiti na sudu s obrazloženjem da je izvršna vlast uspostavljena na manjkavim osnovama.

Britanija ima rok do 22. studenog da odgovori odlazećoj Komisiji.

Rijetko tko očekuje da će London sada djelovati zbog svojih vlastitih pravila ‘purdaha’ (zastor na urduu) po kojima vlada ne bi trebala vršiti međunarodna imenovanja, pa ni za EU, za vrijeme predizborne kampanje i prije nego što se uspostavi nova vlada.

Drugih 27 članica EU-a zato bi trebali donijeti odluku kojom će se ozakoniti formiranje nove Komisije bez Britanije.

U petak u Bruxellesu će o tome raspravljati nacionalni izaslanici, a očekuje se da će odluka biti prihvaćena na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a u ponedjeljak.

Eventualno će sudovi morati odlučivati o valjanosti mogućih tužbi.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram