Njemačka i Francuska zajednički su predložili obrise "Konferencije o budućnosti Europe", koja bi u sljedeće dvije godine trebala identificirati koje reforme provesti kako bi Europska unija postala snažnija i učinkovitija.
“Konferencija bi se trebala baviti svim bitnim pitanjima za budućnost Europe s ciljem da se Europsku uniju učini ujedinjenijom i suverenom – poput uloge Europe u svijetu, njezine sigurnosti i obrane, susjedstva, digitalizacije, klimatskih promjena, migracija, borbe protiv nejednakosti, našeg modela ‘socijalnog tržišnog gospodarstva’ (uključujući socijalna prava, industrijsku i inovacijsku politiku, trgovinu, Ekonomsku i monetarnu uniju, konkurentnost) vladavinu prava i europske vrijednosti”, kaže se u zajedničkom njemačko-francuskom dokumentu koji je dostavljen svim ostalim državama članicama EU-a.
Konferencija bi trebala započeti s radom početkom sljedeće godine za vrijeme hrvatskog predsjedanja i završiti 2022. U njoj bi trebale sudjelovati tri glavne institucije EU-a (Vijeće, Komisija i Parlament), zemlje članice, građani, civilno društvo, itd.
Konferencijom bi, kako stoji u njemačko-francuskom dokumentu, trebala predsjedati istaknuta osoba na europskoj razini, koja bi bila na čelu male upravljačke skupine u kojoj će biti zastupljene institucije EU-a, zemlje članice, stručnjaci i civilno društvo.
Kao jedan od kandidata za čelnika Konferencije spominje se bivši belgijski premijer i dugogodišnji zastupnik Europskog parlamenta Guy Verhofstadt. S Komisijine strane rad u Konferenciji će predvoditi Dubravka Šuica, potpredsjednica za demokraciju i demografiju u novoj ekipi Ursule von der Leyen.
Rad Konferencije odvijao bi se u dvije faze. U prvoj fazi, od veljače do ljeta 2020. Konferencija bi se trebala fokusirati na demokratsko funkcioniranje EU-a, to jest na pitanja poput izbora, imenovanja na ključne položaje, transnacionalnih lista, koncepta “spitzenkandidata”.
Francuski predsjednik Emmaenuel Macron snažno se usprotivio konceptu “spitzenkandidata” ili vodećih kandidata po kojem kandidat one političke grupacije koja dobije najviše glasova na europskim izborima postoje predsjednik Komisije. Macron je isticao da bi takav koncept mogao biti prihvatljiv jedino pod uvjetom da na izborima sudjeluju transnacionalne liste, to jest kandidati iz više zemalja članica na jednoj listi koji bi se natjecala za mjesto u Europskom parlamentu.
Druga faza Konferencije počela bi sredinom sljedeće godine za vrijeme njemačkog predsjedanja i završila početkom 2022. kada rotirajuće predsjedništvo Vijećem EU-a preuzima Francuska. U drugoj fazi težište rada Konferencije bilo bi na identificiranju političkih prioriteta.
“Konferencija bi se trebala usredotočiti na politike i utvrditi, po području politika, glavne reforme koje treba priorietno provesti, te odrediti koje vrste promjena napraviti – pravne (uključujući i promjene Ugovora), financijske, organizacijske itd.”, kaže se u njemačko-francuskom dokumentu.
Prva rasprava o tom dokumentu trebala bi se održati već u srijedu na sastanku veleposlanika zemalja članica EU-a, a trebala bi se naći i na dnevnom redu sastanka na vrhu 12. i 13. prosinca.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
