Čelnici 27 zemalja članica EU-a, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković, okupit će se u četvrtak popodne na zadnjem ovogodišnjem samitu i prvom kojim predsjedava novi predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.

Premijer Plenković imat će na marginama samita čitav niz bilateralnih sastanaka, među njima u petak s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.

Prvi među sastancima bio je u četvrtak s predsjednikom Europske pučke stranke Donaldom Tuskom, a nakon toga Plenković se sastaje s predsjednikom Europskog vijeća Michelom, koji je naslijedio Tuska na toj dužnosti.

Premijer Plenković prije početka samita EU-a sudjeluje i na sastanku čelnika Europske pučke stranke.

Zadnji bilateralni sastanak hrvatski će premijer imati u petak popodne s novom finskom premijerkom Sannom Marin.

Na sastanku EU-a neće biti britanskog premijera Borisa Johnsona, koji je zatražio od predsjednika Europskog vijeća Michela da ga zastupa.

Na sastancima Europskog vijeća mogu sudjelovati samo premijeri ili predsjednici država, ne mogu ih mijenjati primjerice zamjenici premijera ili ministri, a u slučaju spriječenosti mogu zamoliti nekog od svojih kolega iz drugih članica, ili ovom slučaju predsjednika Europskog vijeća, da ih zastupa i glasa umjesto njih.

Glavne teme samita EU-a borba protiv klimatskih promjena i višegodišnji proračun

Čelnici će nastojati utvrditi cilj da EU do 2050. godine postane klimatski neutralna, što znači da količina emisije stakleničkih plinova ne bi smjela biti viša od one koja se može apsorbirati.

Do sada su se tome opirale Poljska, Mađarska i Češka, još uvijek snažno ovisne o ugljenu, koje se pribojavaju velikih troškova koji se podrazumijevaju pri tranziciji u dekarbonizirano gospodarstvo.

“Želim da se obvežemo da ćemo do 2050. postati klimatski neutralni…Uvjeren sam da će prijelaz prema klimatskoj neutralnosti stvoriti nove prigode za ekonomski rast i razvoj”, kaže u svom pozivnom pismu Charles Michel.

On dodaje da će se pri tome morati voditi računa i o različitim polazištima država članica.

Europska komisija je uoči samita objavila Zeleni plan, koji predviđa i fond za pravednu tranziciju u klimatsku neutralnost, što bi trebalo pomoći zemljama koje su još previše ovisne o ugljenu.

Trebat će također riješiti pitanje hoće li se na cilj klimatske neutralnosti obvezati EU kao cjelina, nakon čega bi se morala dogovoriti raspodjela tereta odnosno koliko će koja članica morati učiniti na tom planu, ili će se na taj cilj obvezati svaka država članica.

Tijekom radne večere u četvrtak na redu je rasprava o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021-2027.

Finska, koja u ovom polugodištu predsjedava Vijećem EU-a, pripremila je pregovarački okvir za sedmogodišnji proračun, ali on nije uspio pomiriti suprotstavljena stajališta dviju skupina zemalja članica koje se uvijek formiraju kada je riječ o proračunu.

S jedne strane su one članice koje u proračun uplaćuju više nego što dobiju natrag i koje se tradicionalno zauzimaju za što manji proračun s kojim bi postigli što više, a s druge strane su neto-korisnice proračuna, koje se protive smanjenju sredstava za tradicionalne politike poput kohezije i poljoprivrede.

Nitko ne očekuje da će se na sastanku postići dogovor, a ono što se može očekivati jest da predsjednik Europskog vijeća Michel dobije zadaću da započne razgovore na najvišoj razini oko ključnih pitanja u vezi s proračunom, to jest o ukupnom iznosu, opsegu sredstava za pojedine politike i pitanju rabata.

Michel bi trebao raditi na usuglašavanju tih pitanja koji se moraju uobličiti u zaključke Europskog vijeća, stoga se se ne isključuje mogućnosti sazivanja izvanrednog samita tijekom hrvatskog predsjedanja.

Kada se postigne dogovor na najvišoj razini slijedi donošenje oko 45 pravnih akata koji taj dogovor pretvaraju u konkretne zakone, a taj posao čeka hrvatsko predsjedništvo, u prvoj polovici sljedeće godine, s mogućnošću da dio tog posla ostane i za njemačko predsjedanje u drugoj polovici godine.

Čelnici EU-a trebali bi usuglasiti svoje stajalište o Konferenciji o budućnosti Europe, koja bi trebala započeti s radom sljedeće godine a završiti 2022. godine.

U petak će se čelnici okupiti u formatu samita eurozone u inkluzivnom formatu, što znači sastanak 27 čelnika, a kao zadnja tema je brexit i rasprava o toj točki ovisit će o rezultatima parlamentarnih izbora u Velikoj Britaniji, koji se održavaju u četvrtak.

Čelnici bi trebali donijeti kratke zaključe o brexitu u kojima bi se istaknule želju za što tješnjim odnosima s Ujedinjenom Kraljevinom nakon izlaska iz EU-a.

Osim toga, čelnici će usvojiti zaključke o Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, Africi, Turskoj te, kako se očekuje, produljiti sankcije na novih šest mjeseci protiv Rusije zbog aneksije Krima.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram