Britanci su izašli u četvrtak na najtješnje izbore u posljednjih nekoliko desetljeća, izbore koji bi mogli prouzročiti političku nestabilnost, približiti peto po veličini gospodarstvo u svijetu izlasku iz Europske unije i izazvati drugi pokušaj Škotske da se odcijepi od Ujedinjenog Kraljevstva.
Završna ispitivanja javnog mnijenja su pokazala da su konzervativci premijera Davida Camerona i oporbeni laburisti Eda Milibanda u mrtvoj utrci dajući naznake da nitko neće osvojiti dovoljno mjesta za apsolutnu većinu u parlamentu.
“Ova će utrka biti najtješnja do sada”, rekao je Miliband svojim pristašama u Pendlu na sjeveru Engleske uoči izbora, dodajući da će biti neizvjesno do posljednjeg trenutka.
VEZANE VIJESTI
Cameron je rekao da samo njegovi konzervativci mogu dati snažnu, stabilnu vladu. “Sve druge opcije završit će kaosom”, ustvrdio je. Cameron je za 2017., bude li tada na vlasti, najavio referendum o britanskome ostanku u Europskoj uniji.
Konzervativci se predstavljaju strankom koja će omogućiti radna mjesta i gospodarski oporavak obećavajući smanjenje poreza na dohodak za 30 milijuna ljudi istodobno forsirajući daljnje smanjenje troškova u svrhu uklanjanja proračunskog deficita koji je još uvijek 5 posto BDP-a.
Laburisti kažu da bi smanjivali deficit svake godine i povećali porez na dohodak za jedan posto onih koji najviše zarađuju te da bi branili interese radničkih obitelji i Nacionalne zdravstvena službe.
Ako nijedna stranka ne dobije apsolutnu većinu, u petak će početi pregovori s manjim strankama u utrci za postizanje dogovora.
To bi moglo dovesti do formalne koalicije, poput one kojoj je Cameron na čelu posljednjih pet godina s liberalnim demokratima – strankom centra, ili do krhke manjinske vlade koja bi morala trgovati kako bi si osigurala potporu u ključnim glasovanjima.
Dvije glavne stranke već su mjesecima gotovo izjednačene u ispitivanjima javnog mišljenja.
Od sedam anketa objavljenih dan prije izbora, tri su pokazale da su konzervativci i laburisti izjednačeni, tri su dale konzervativcima prednost od jedan posto pred laburistima, a jedna je dala prednost laburistima od 2 posto.
Ako se predviđanja pokažu točnima, bilo koja od dvije velike stranke trebat će potporu barem dvije manje stranke kako bi uspjela progurati svoje zakone u parlamentu, s tim da je Škotska nacionalna stranka (SNP) isključila mogućnost bilo kakvog dogovora s Cameronom. Ankete pokazuju da bi škotski nacionalisti mogli biti treća stranka po snazi, unatoč neuspjehu prošlogodišnjeg referenduma o otcjepljenju od Ujedinjenog Kraljevstva.
Ako se ne bude mogla uspostaviti održiva vlada, Britanija bi mogla biti suzočena s političkom nestabilnošću, a moguće i s novim izborima.
Tradicionalno glasovanje četvrtkom
U Velikoj se Britaniji od 1935. običajno glasa četvrtkom, ali tek je 2011. to postalo i zakon: izbori se moraju održati prvi svibanjski četvrtak svakih pet godina. Neki vjeruju da je ta tradicija počela jer je četvrtak u većini mjesta bio sajmišni dan pa bi se slili ljudi iz raznih krajeva što bi im omogućilo da usput i glasaju. Druga popularna teorija kaže da je četvrtak odabran kako bi se smanjila mogućnost političke praznine jer se preko vikenda stigne sastaviti nova vlada, a treća da se petkom isplaćivala nadnica pa je zato četvrtkom manje pijanih na biralištima.
Engleska ima 533 izborne jedinice, Škotska 59, Wales 40, a Sjeverna Irska 18. Geografska veličina jedinica varira između urbanih i ruralnih sredina, ali u svakoj je broj glasača u prosjeku 70 tisuća.
Biračka su se mjesta u četvrtak otvorila u sedam ujutro, što je osam po srednjoeuropskom vremenu, a otvorena su do 22 sata (23 po srednjoeuropskome).
