Plenarni sastanak svih čelnika odgođen do daljnjeg, sastanak Prijatelja kohezije

Svijet 21. velj 202013:40 > 13:42
Ilustracija

Zemlje članice neformalne skupine Prijatelji kohezije sastale su se u petak u Bruxellesu, dok je plenarni sastanak čelnika svih zemalja članica EU-a, koji već drugi dan pokušavaju pronaći kompromis oko novog sedmogodišnjeg proračuna, odgođen do daljnjega.

Izvanredni sastanak na vrhu započeo je u četvrtak popodne i nakon prve plenarne sjednice nastavljen je do duboko u noć bilateralnim sastancima predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela sa svim čelnicima. Novi plenarni sastanak bio je prvo najavljen u 10, pa u 11, onda u 12 sati, da bi sada bio odgođen do daljnjega. To znači da Michel zasad nije uspio pribiližiti različita stajališta i da nema što novo predložiti i da bez toga nema smisla da se svi čelnici ponovno okupe na plenarnoj sjednici.

U međuvremenu, čelnici zemalja Prijatelja kohezije sastali su se kako bi pokušali dogovoriti zajednički pristup. Isto je prije njih napravila i skupina četiriju “štedljivih” zemalja iz tzv. “kluba škrtaca”.

Štedljive zemlje, Austrija, Danska, Nizozemska i Švedska, inzistiraju da se sljedeći sedmogodišnji proračun ograniči na jedan posto bruto nacionalnog dohotka, što bi značilo da bi taj proračun bio za 75 milijardi eura manji u odnosu na sadašnje sedmogodišnje razdoblje. Tih 75 milijardi eura je zapravo iznos britanskog doprinosa europskom proračunu. Argument “škrtaca” je da manja Unija znači i manji proračun.

Te četiri zemlje te Njemačka, koja je nešto fleksibilnija, imaju pravo na rabat, svojevrsni popust na uplate u europski proračun kako bi se osiguralo da nijedna zemlja članica ne bi imala pretjerana izdvajanja u europski proračun u odnosu na svoje bogatstvo.

Taj rabat je prvi put uveden 1984. kada je Velikoj Britaniji omogućeno znatno smanjenje uplata u proračun, što je tada bilo posve opravdano jer su tih godina dvije trećine europskog proračuna odlazile na poljoprivredu, a većina tih sredstava završavala je u Francuskoj, dok je Ujedinjena Kraljevina povlačila vrlo malo sredstava iz poljoprivrednih fondova. U međuvremenu pravo na takve rabate izborile su Austrija, Danska, Njemačka, Nizozemska i Švedska.

Europska komisija je u svom prijedlog Višegodišnjeg proračunskog okvira smatrala da je odlazak Velike Britanije idealna prilika da se rabati posve izbace. To je naišlo na veliki otpor tih zemalja, stoga je Michel predložio postupno smanjenje rabata.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.