Sjedinjene Države bi zbog širenja koronavirusa mogla pogoditi nestašica kreveta, respiratora i maski, a tamošnji liječnici strahuju da će biti primorani birati koje će pacijente liječiti.
„Svjedočili ste praznim policama u trgovinama“ i stresu koji je nastao zbog nestašice WC papira, ističe Thomas Tsai, kirurg i asistent profesora javnog zdravlja na Harvardu.
„Zamislite tu istu paniku ako će u bolnicama nedostajati zaštitne opreme za liječnike ili respiratora. To je mentalna slika o kojoj razmišljam“ ako se kriza produbi, upozorio je.
VEZANE VIJESTI
„Mnogo toga ovisi o tome što će se dogoditi u narednim danima i tjednima“.
Zasad je u SAD-u zabilježeno 4200 slučajeva zaraze virusom COVID-19, sa 73 smrtna ishoda, a te brojke će zasigurno snažno rasti.
No vodeća svjetska ekonomija ima samo milijun bolničkih kreveta na raspolaganju.
To znači da ih je 2,8 na tisuću stanovnika, puno manje nego u drugim državama koje su teško pogođene pandemijom.
U Južnoj Koreji ta je brojka 12,3 , u Kini 4,3 , a u Italiji 3,2 , pokazuju podaci Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Kad je riječ o krevetima na intenzivnoj njezi, njih je manje od 100 tisuća, a većina ih je već zauzeta, tvrdi Američko udruženje bolnica (AHA).
Ministarstvo zdravlja procjenjuje da će SAD-u trebati barem 200 tisuća takvih kreveta ako dođe do umjerene krize, te do 2,9 milijuna ako ona eskalira, jer je intenzivna njega potrebna oko 5 posto zaraženih virusom.
Noćna mora
Pacijentima na intenzivnoj njezi često su potrebni respiratori, no SAD ima samo 160 tisuća takvih uređaja, što je također nedovoljno.
Američki mediji pišu kako je predsjednik Donald Trump u ponedjeljak poručio guvernerima da savezne države moraju same kupovati medicinsku opremu za borbu protiv koronavirusa, a ne oslanjati se na vladu.
U takvim uvjetima neki zdravstveni djelatnici strahuju da će uskoro morati donositi uznemirujuće odluke.
Liječnik Thomas Kirsch u eseju „Noćna mora racionalizacije zdravstvene skrbi”, nedavno objavljenom u Washington Postu, piše kako deset godina nakon misije na Haitiju, gdje je morao donositi odluke o tome koga će spašavati, strahuje od ponavljanja tog scenarija.
„Na Haitiju je bilo previše pacijenata, a nas premalo. Trebalo im je toliko toga, a mi smo im mogli pružiti jako malo. Liječnicima i medicinskom osoblju ne bi trebalo biti tako. Učeni smo da se brinemo za sve – naša je moralna dužnost učiniti najbolje za svakog pacijenta. Nitko ne umire dok ne pokušamo sve da ga spasimo“, piše Kirsch.
„Tako sam učio, tako i radim u svom suviše opskrbljenom, tehnološki naprednom američkom hitnom odjelu s dovoljno osoblja. No nije bilo tako nakon potresa. Nismo mogli sve liječiti. Neki su samo umrli“.
„Prva odluka bila je laka: posljednje antibiotike dao sam djevojčici s groznicom, umjesto starijem muškarcu. Bio je moje dobi. Pitao sam se ima li sinove kao i ja. Nadao sam se da ćemo idući dan dobiti još lijekova kako bismo ga mogli liječiti. Nismo, umro je“, piše taj liječnik o krizi koja je nastupila nakon što je 2010. potres pogodio tu otočnu državu i ubio više od 200 tisuća ljudi.
Nancy Kass, zamjenica direktora Berman instituta za bioetiku sveučilišta Johns Hopkins, upozorava kako će zdravstveni radnici biti pod velikim „moralnim stresom“ ako će morati sami određivati tko će dobiti krevet i respiratore, pa je pozvala vlasti da unaprijed implementiraju smjernice kako se takve odluke ne bi prepustile liječnicima.
Tijek događaja iz minute u minutu pratite OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
