Papa Franjo govori o siromašnoj crkvi za siromašne, ali je stvarnost na terenu često drugačija. Bologna je jedna od iznimki.

Mnogi u Njemačkoj sjećaju se rastrošnog biskupa koji je potrošio 31 milijun eura na svoju rezidenciju, uključujći i 15 tisuća eura vrijednu kadu. Franz-Peter Tebart-van Elst odstupio je 2014. s funkcije biskupa Limburga, grada sjeverno od Frankfurta. Njegov životni stil nije se poklapao s vizijom pape Franje o siromašnoj crkvi za siromašne.

Kardinal Matteo Zuppi iz Bologne čista je suprotnost Nijemcu, iako vodi jednu od najbogatijih župa u Italiji. “S novcem morate biti vrlo oprezni, odlučni i razboriti, jer ima veliku moć da pokvari ljude”, rekao je 64-godišnjak u razgovoru za njemačku agenciju dpa.

Katolička crkva u Bologni obogatila se 2012. kad je naslijedila upravljanje nad FAAC-om, lokalnom multinacionalnom tvrtkom koja proizvodi automatizirane pregrade i vrata. Tvrtka je procvjetala pod kontrolom Crkve koja joj je postavila i stroga etička pravila – profit se smije koristiti samo za istraživanje i razvoj i dobrobit radnika ili se dati crkvi za humanitarno djelovanje.  Talijanski mediji to su prozvali “kapitalizmom u ime Boga”.

Zarada FAAC-a između 2012. i 2018. narasla je za 50 posto, na 430 milijuna eura, a udvostručio se i broj zaposlenih, na njih tri tisuće. Tvrtka je među rijetkima u Italiji koja je ostala funkcionalna tijekom pandemije koronavirusa, iako na samo 30 posto kapaciteta.

Direktor Andrea Moschettti rekao je da je kompanija pošteđena zatvaranja jer, među ostalim, proizvodi rezervne dijelove i održava automatizirana vrata bolnicama i trgovinama. Dividenda koju FAAC daje crkvi udvostručila se s pet milijuna eura 2015. na 10 milijuna prošle i ove godine. Očekuje se da će isplate za iduću godinu biti manje zbog koronavirusa. “Ova će godina biti teška za sve, ne znamo još koliko”, ističe Moschetti.

Bolonjska nadbiskupija objavila je 2019. da je milijun eura FAAC-ove dividende otišlo za poreze, 2,5 milijuna za štednju za crne dane, a 6,5 milijuna eura na razne dobrotvorne projekte. Novac je uplaćen siromašnim obiteljima, za obrazovanje djece, za program regionalnog zaposlenja i druge projekte koji se mogu predložiti nadbiskupiji. Ove godine ih je izabrano 32. Jedan projekt je dao krov nad glavom onima koji su ostali bez domova nakon razvoda braka ili iznenadnog siromaštva, drugi je pomogao zatvorenicima, a treći izgradio crpku za vodu u Burkini Faso.

FAAC vode tri povjerenika, među njima i Moschetti. On naglašava kako vlasništvo crkve i relativna ograničenja koja s tim dolaze ne sputavaju poslovanje. “Crkva traži da posebno marimo za naše zaposlenike”, ističe, referirajući se na bogate dječje doplatke i druge pogodnosti za radnike. “Ne smatram to utegom za poslovanje, baš suprotno: to je situacija u kojoj smo svi na dobitku. Ljudi su sretni što rade za nas, produktivniji su i rjeđe mijenjamo zaposlenike”. “Kardinal i ja često razgovaramo”, dodaje Moschetti. “Ne petlja se u upravljanje, ali je zainteresiran za to kako ide posao”.

Kardinal Zuppi je iz Rima, što se čuje u njegovom naglasku. Dolazi iz progresivne katoličke zajednice svetog Egidija i poznat je kao “svećenik s ulice”, baš kao i Franjo. I nije mu to jedina sličnost s papom. Ni Zuppi ne voli pretjerane protokole i pompu. Znaju ga jednostavno kao “oca Mattea”, često se Bolognom vozi biciklom i živi u staračkom domu za svećenike.

Papa često govori o Crkvi koja dolazi narodu i manje mari za svoje doktrine, a više za pomaganje marginaliziranima, siromašnima i usamljenima. Zuppi je od istog materijala. Poručuje kako svi kršćani, ne samo svećenici, trebaju ići “na periferije” društva i da se crkva treba otvoriti svima, čak i homoseksualcima.  “Oni su naša braća”, rekao je 2015. godine.

Ni Zuppi ni Franjo nisu popularni u konzervativnim crkvenim krugovima. Bolonjski kardinal posljednji im se put zamjerio u listopadu jer je dopustio da se na proslavi sveca zaštitnika grada posluže tortellini bez svinjetine.  Desničari su tortelline s piletinom koje mogu jesti i muslimani protumačili kao izdaju tradicionalne bolonjske kuhinje i ustupak ljevici i političkoj korektnosti.

Zuppi odbacuje epitet “crvenog svećenika” i ističe kako se ni on ni Crkva ne svrstavaju ni na jednu političku stranu. A što se tortellina tiče, Zuppi nalgašava da je odluka bila zdravorazumska. “Uostalom, varijanta s piletinom, koliko čujem, bila je popularnija od one sa svinjetinom”, rekao je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.