Mauthausen je "otvorena rana" u povijesti Austrije, rekao je predsjednik Alexander Van der Bellen u utorak na 75. godišnjicu oslobođenja nekadašnjeg nacističkog logora istaknuvši da je važno suočiti se s prošlošću kako se strahote više nikad ne bi ponovile.

Tradicionalno središnja komemoracija u povodu oslobođenja logora Mauthausena okuplja više tisuća sudionika iz pedesetak država i preživjele logoraše, no ove godine zbog mjera suzbijanja pandemije koronavirusa fizičko okupljanje nije održano te se obilježava na mreži ili u vrlo malom krugu ljudi.

“Prije 75 godina američke snage oslobodile su Mauthausen i obližnje logore u Gornjoj Austriji, prije 75 godina završio je najveći zločin čovječanstva, a Mauthausen je postao mjesto sjećanja i opomene nikad više”, rekao je u video poruci austrijski predsjednik Van der Bellen.

Strahote Mauthausena prate Austrijance tri četvrtine stoljeća i taj je logor “otvorena rana” u povijesti Austrije, rekao je.

Upozorio je da se mora preuzeti odgovornost i brinuti da mladi naraštaji rođeni poslije rata doznaju kako je do toga došlo i što se dogodilo, mladima se mora posredovati budnost, učiti ih da ne zatvaraju oči pred diskriminacijom protiv koje se treba boriti svim sredstvima kao i protiv svih oblika netolerancije i nepravde, kazao je.

“Mnogi Austrijanci bili su počinitelji. Progoni i umorstva Židova, Roma, Sintija, svih onih koji su drugačije mislili, boraca pokreta otpora, za sve njih je Mauthausen simbol patnji, sinonim za nezapamćeno”, rekao je Van der Bellen.

Naglasio je da je Mauthausen trajno upozorenje da se nezamislivi zločini, strahote i stradanja ne smiju ponoviti “nikad više”.

“Sjećamo se žrtava nacionalsocijalizma uz poruku nikad zaboraviti, a mi smo posljednja generacija koja je imala prigodu susreti se s preživjelima strahota nacističkih logora”, rekao je predsjednik Austrijskog parlamenta Wolfgang Sobotka u utorak na komemoraciji održanoj u bečkom Hofburgu koja je zbog pandemije okupila mali broj sudionika.

Logor Mauthausen osnovan je 1938., a u sedam godina postojanja u njemu je je bilo zatočeno oko 200.000 ljudi od kojih je polovica ubijena.

Logoraši su radili u kamenolomu i industriji oružja, a zadnje likvidacije izvršene su neposredno pred oslobođenje 5. svibnja 1945. kada su u logor ušle američke snage.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.