Dok antirasisti po svijetu ruše spomenike trgovaca robljem i kolonizatora, neke države još razmatraju kako obilježavati svoju mračnu prošlost. Među njima i Austrija gdje se rasprava o vezi s Adolfom Hitlerom vodi desetljećima i još nije gotova.
Austrija je nedavno objavila planove pretvaranja kuće u kojoj je rođen vođa nacista, u gradiću Braunau am Inn na granici s Njemačkom, u policijsku postaju.
Također je sugerirala premještanje kamenog bloka na kojem je uklesana antifašistička poruka u jedan bečki muzej.
Iako se mnogi slažu da se ne smije dopustiti da ta kuća postane mjesto hodočašća neonacista, ideja premještanja kamena uznemirila je neke židovske organizacije i udruge bivših logoraša koji su poručili da se Austrija mora suočiti sa svojom ulogom u holokaustu.
O premještanju će se voditi još razgovora.
“Očito (vlada) želi da svijet zaboravi da je najgori masovni ubojica u povijesti rođen u Braunauu”, rekao je Willi Mernyi, čelnik Odbora za Mauthausen, glavne austrijske udruge preživjelih logoraša.
“To je pogrešan pristup… Treba se priznati što se dogodilo”.
Kamen na kojem piše “nikada više fašizam” i “milijuni mrtvih” ali ne spominje Hitlera, grad je postavio 1989. godine.
Tada se Austrija odmicala od negiranja odgovornosti za holokaust, stajališta iz poslijeratnog razdoblja tijekom kojega je ta država sebe opisivala kao prvu žrtvu nacista.
Neki tvrde da je Austrija, dijelom zbog toga, učinila manje u suočavanju s nacističkom prošlošću od susjedne Njemačke.
Iako je od osamadesetih godina ostvaren napredak u edukaciji o holokaustu i podignuta su obilježja, židovske organizacije i udruge logoraša kažu da se treba učiniti još, posebice o tome koliko su sustavni i rašireni bili nacistički zločini.
“To je jako važno, da ljudi doista znaju da je posvuda bilo nečega”, rekla je Charlotte Herman, čelnica organizacije koja službeno predstavlja židovsku zajednicu u Gornjoj Austriji, gdje se nalazi Braunau.
Ona i Mernyi su spomenuli “Stolpersteine” ili “kamene spoticanja”, projekt koji služi za podizanje svijesti o prošlosti.
Inicijativa, izvorno njemačka, sastoji se od postavljanja malih mesinganih plaketa posvećenih žrtvama holokausta u podove na važnim mjestima, poput mjesta gdje su živjeli.
Te ploče se odnose na mali dio žrtava holokausta, ali su razmjerno uobičajene u Beču gdje je, nakon što je Hitler anektirao Austriju 1938., uveden posebno represivan anitisemitski režim uz lokalnu podršku.
“Po cijeloj Austriji, na svakom uglu, ispred vrata gotovo svake osobe, nešto se dogodilo”, kaže Herman podsjećajući da su gradovima išle povorke smrti i ljudi umirali na ulicama.
Hitlerova je uloga u povijesti dobro poznata pa nije potrebno isticati pojedinosti na kući, nego se treba posvetiti zgradi, dodala je. “Jer je tamo zapravo rođeno zlo”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
