Američki predsjednički kandidat Joe Biden bio je kao 37-godišnji senator na sprovodu Edvardu Kardelju, piše u nedjelju Večernji list.
“Predsjednika će na pogrebu Edvarda Kardelja u Ljubljani, Jugoslavija. predstavljati W. Averell Harriman koji će voditi delegaciju Sjedinjenih Država. Ostali članovi delegacije bit će gospođa W. Averell Harriman, senator Joseph Biden iz Delawarea, kongresnik James L. Oberstar iz Minnesote, John Blatnik, bivši kongresnik iz Minnesote, dr. Michael Muftic. nacionalni odbornik Demokratske stranke iz Colorada, Andrew Valuchek, posebni pomoćnik predsjednika Demokratske stranke.”
VEZANE VIJESTI
Bilješka je to iz službene arhive Bijele kuće za vrijeme predsjednikovanja Jimmyja Cartera, navodi dnevnik. U domaćim i regionalnim medijima podsjećanje na tu činjenicu bilo je jedna od zanimljivih priča uz koronavorus.
Neki su u njoj vidjeli razlog za upozorenje, jer bi, eto, predsjednikom Amerike mogao postati netko tko je zapravo štovatelj Tita, drugi intrigantnu crticu iz povijesti, a za treće je to podsjećanje da predsjednički kandidat Demokratske stranke ima dosta dugu povijest na ovim prostorima koja seže čak do 1979. godine kada je preminuo jedan od glavnih ideologa jugoslavenske države i društva, Edvard Kardelj, kojega su mnogi, a vjerojatno i on sam sebe, smatrali Titovim nasljednikom.
#related-news_0
Oko Bidena na Kardeljevu sprovodu isprele su se mnoge priče, a na društvenim mrežama vrti se i pismo napisano na službenom memorandumu Senata u kojem se on zahvaljuje Josipu Brozu Titu za gostoprimstvo koje je uživao kao član američke delegacije na Kardeljevu sprovodu.
Dok su Harriman i Tito razgovarali o hladnom ratu i Staljinu, mladi je senator samo slušao. Harriman bi mu se povremeno okrenuo i rekao: “Reci što mladi ljudi misle, Joe”, donosi Večernji list.
Edvard Kardelj je bio jedan od onih koji su pripremili zaključke Drugog zasjedanja AVNOJ-a 1943. u Jajcu, kada je proglašena poslijeratna Jugoslavija. Bio je i idejni tvorac Ustava Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz 1974., kojom su određene i definirane granice jugoslavenskih republika koje su, pak, 1991. bile temelj za zakonito osamostaljenje prvo Slovenije i Hrvatske, a potom i ostalih republika redom, što je dovelo do međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
