Što ako predsjednički kandidat SAD-a umre ili se povuče iz utrke?

POOL / REUTERS

Nijedan kandidat na američkim predsjedničkim izborima nije do sada umro ili se morao povući iz utrke ovoliko blizu izborima, no hospitalizacija predsjednika Donalda Trumpa zbog koronavirusa samo mjesec dana prije izbora 3. studenoga potaknula je pitanja što će se dogoditi ako do toga dođe.

Trump ima 74 godine, a njegovu protivniku koji je navodno relativno dobra zdravlja Joeu Bidenu je 77 i najstariji je demokratski kandidat u povijesti.

Što ako predsjednički kandidat napusti izbornu utrku?

Odgoda predsjedničkih izbora? To nije vjerojatno. Datum izbora zakonska je kategorija i oni su uvijek u utorak nakon prvog ponedjeljka u studenome. Oba doma Kongresa, i Zastupnički dom u kojem većinu imaju demokrati i Senat u kojem većinu imaju republikanci, morala bi pristati na odgodu. Čak i za vrijeme Američkog građanskog rata, izbori 1864. održani su po planu i Abraham Lincoln osvojio je drugi mandat.

Može li se kandidata zamijeniti?

I Republikanska i Demokratska stranka imaju pravila za to kako zamijeniti predsjedničkog kandidata ako to bude potrebno. U slučaju Republikanske stranke, 168 članova Nacionalnog odbora stranke moglo bi glasati za izbor Trumpova zamjenika. Odbor bi mogao i ponovno sazvati nacionalnu konvenciju s više od 2500 delegata da izaberu novog kandidata, ali zbog kratkog vremenskog roka to je vjerojatno neizvedivo. U oba scenarija potrebna bi bila obična većina.

Kod demokrata, novog kandidata biralo bi gotovo 450 članova Nacionalnog odbora stranke.

Može li zamjenski kandidat biti na listiću?

Vjerojatno ne. Problem je u tome što su listići već tiskani i više od tri milijuna Amerikanaca već je glasalo dopisnim putem.

Što s elektorskim kolegijem?

Premda su izbori opći, za izbor predsjednika potrebna je apsolutna većina od 538 članova elektorskog kolegija. U svakoj američkoj saveznoj državi osim dvije, Nebraski i Maineu, kandidat koji dobije većinu glasova birača u državi dobiva sve njezine elektorske glasove. Ništa u Ustavu ne obvezuje elektore da glasaju za ovog ili onog kandidata, no Vrhovni sud presudio je u srpnju da bi države mogle kazniti tzv. neposlušne elektore koji ne budu glasali po volji većine birača.

Članovi elektorskog kolegija okupit će se u svojim državama 14. prosinca i glasati za predsjednika i potpredsjednika. U slučaju da kandidat umre ili se povuče prije nego što elektori glasaju, stvari bi se mogle zakomplicirati.

Tada se primjenjuju zakoni pojedinih saveznih država, ali svaka stranka mogla bi u teoriji uputiti svoje elektore da glasaju za zamjenskog kandidata. Kongres će 6. siječnja 2021. potvrditi rezultate izbora, a pobjednik će prisegnuti za predsjednika 20. siječnja.