Europski parlament pri kraju je donošenja dokumenata potrebnih za početak pregovora s Vijećem EU-a o proračunu za 2021., prvog godišnjeg proračuna u okviru novog Višegodišnjeg financijskog okvira, sedmogodišnjeg proračuna Unije.

U srijedu će Odbor za proračun glasati o prioritetima proračuna EU-a za sljedeću godinu.

Riječ je o rezoluciji koja ima neobvezujući karakter. Prije dva tjedna Odbor za proračun EP usvojio je proračunske amandmane. Zastupnici će na plenarnoj sjednici 11. i 12. studenoga glasati o svojem prijedlogu proračuna. Nakon toga počinje razdoblje od tri tjedna “mirenja”, odnosno usuglašavanja pozicija između Vijeća i Europskog parlamenta. 

U usuglašavanju pozicije Europskog parlamenta sudjeluje i hrvatski zastupnik Karlo Ressler (HDZ), koji je član Odbora za proračun i izvjestitelj svoje političke skupine, Europske pučke stranke, za proračun za sljedeću godinu.

Ressler naglašava da je glavni cilj proračuna ublažavanje teških gospodarskih posljedica pandemije i zatvaranja.

„Nakon jedne od najtežih kriza za Europu od kraja Drugog svjetskog rata, sa sumornim izgledima i za ostatak ove godine, proračun za 2021. treba pružiti solidarnost skupinama, državama i sektorima kojima je pomoć najpotrebnija. Zato će kao prvi proračun nakon početka globalne pandemije biti izrazito važan dio oporavka, osobito u dijelu osnaživanja zdravstvenih sustava i podrške malim i srednjim poduzetnicima”, rekao je za Hinu zastupnik Ressler.   

Ressler kao važan element prijedloga Europskog parlamenta ističe i uvrštavanje posebne proračunske linije za turizam, u visini od 43 milijuna eura, kako bi se pomoglo tom gospodarskom sektoru najviše pogođenom pandemijom koronavirusa, na koji otpada veliki dio BDP-a u više zemalja članica.

“Turizam je važan gospodarski sektor i za Hrvatsku i za Europsku uniju i zaslužuje posebnu proračunsku stavku koja bi se onda trebala i financijski osnaživati u sljedećim godinama.“, kaže Ressler.

Osim posebne proračunske linije za turizam, Ressler ističe da su za Hrvatsku itekako relevantna i sredstva za borbu protiv nezaposlenosti mladih, koji su posebno ugroženi pandemijom koronavirusa, zatim prijedlozi za ulaganje u digitalnu infrastrukturu u visini od 90 milijuna eura kroz kroz digitalnu komponentu Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) s ciljem povećanja pokrivenosti širokopojasnim internetom velike brzine.

Ressler ističe kao uspjeh svoje političke skupine EPP i poziciju Parlamenta u dijelu sprječavanja nezakonitih migracija kojom se traži 532 milijuna eura za troškove učinkovitog upravljanja vanjskim granicama uz 583 milijuna eura za Frontex, agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu.

“To je izrazito važno i za Hrvatsku budući da imamo najdulju vanjsku kopnenu granicu i da smo nakon Grčke prvi na migracijskoj ruti prema zapadnoj Europi”, kaže Ressler.

Vijeće i Parlament vodit će pregovore o proračunu za sljedeću godinu pod pretpostavkom da će do kraja godine biti dovršen zakonodavni posao o Višegodišnjem financijskom okviru i planu za oporavak EU sljedeće generacije. U slučaju da to ne bude slučaj ili u slučaju da se Vijeće i Parlament ne mogu dogovoriti o proračunu, za sljedeću godinu primjenjuje se “sustav privremenih dvanaestina”. To znači da se svaki mjesec sljedeće godine ne može potrošiti više od jedne dvanaestine proračunskih sredstava odobrenih za ovu godinu.

Komisija je u lipnju predložila proračun EU-a u iznosu od 166,7 milijardi eura za 2021., koji će se dopuniti bespovratnim sredstvima u iznosu od 211 milijardi eura i zajmovima u iznosu od oko 133 milijarde eura u okviru privremenog instrumenta za oporavak Next Generation EU. 

Europski parlament nema veliku ulogu kada je riječ o novom instrumentu za oporavak, koji je jednokratan i čija je svrha pomoć zemljama članicama u suočavanju s gospodarskim posljedicama koronakrize.

Vijeće, to jest zemlje članice u rujnu su usuglasile prijedlog proračuna za sljedeću godinu u visini 162,9 milijardi eura.

Europski parlament predlaže proračun za sljedeću godinu od oko 181 milijardu eura.