Prema podacima Sveučilišta Johns Hopkins (stanje 23. studenoga) od početka godine se u Finskoj COVID-om 19 zarazilo 21.936 osoba, a 375 osoba je umrlo od posljedica zaraze.
Finska je jedna od zemalja koje najbolje izlaze na kraj s pandemijom koronavirusa, konstatira Deutsche Welle.
U Danskoj, koja ima sličan broj stanovnika kao Finska, od početka pandemije virusom se zarazilo preko 70.000 ljudi. U Slovačkoj, koja također ima oko šest milijuna stanovnika, koronavirusom je inficirano preko 96.000 ljudi. Švedska ima dvostruko stanovnika kao Finska, ali i 208.000 slučajeva covid-a 19, što je oko deset puta više zaraženih od Finske. Hrvatska s nešto manje stanovnika od Finske, ima pet puta više inficiranih, 105.691, od kojih je umrlo 1398 ljudi.
U pet točaka Deutsche Welle objašnjava što Finsku i njen pristup epidemiji razlikuje od ostatka Europe i svijeta.
1. Finska je reagirala brzo
Kada je širom svijeta počeo rasti broj zaraženih, finska vlada je brzo naredila dvomjesečni lockdown. Putovanja u Helsinki i iz njega, kao i u obližnje regije, bila su zabranjena. Zatvorili su škole i druge ustanove, kasnije i restorane, a sve to dok je broj inficiranih u toj zemlji još bio neznatan.
“Finska je vrlo brzo i opsežno zaustavila javni život, dakle oko dva tjedna ranije nego susjedne Norveška i Danska, Švedsku da i ne spominjemo”, izjavio je Mika Salminen, direktor finske Zdravstvene ustanove THL, za Deutschlandfunk.
Stoga je njihov lockdown vrlo brzo zaustavio širenje virusa
2. Prihvaćena je aplikacija za praćenje zaraženih
Finska inzistira na brzom praćenju osoba koje su imale kontakt s osobama koje su pozitivne na koronavirus. Aplikaciju Corona Flash skinuli su na svoje pametne telefone skoro svaki drugi Finac i Finkinja. Nasuprot tome u Njemačkoj je aplikaciju za koronu skinulo 22 milijuna stanovnika, jedna četvrtina stanovništva. Zašto Finci drugačije reagiraju pokazat će sljedeća točka.
3. Ključno je povjerenje
Dok u Njemačkoj (o Hrvatskoj da se ne govori, op.a.) sve više ljudi sumnja u strategiju Savezne vlade, a virus ne uzima za ozbiljno, u Finskoj ljudi imaju veliko povjerenje u tamošnju vladu. A to se ne pokazuje samo po aplikaciji za praćenje virusa. Tijekom lockdowna proljetos skoro da nije bilo protivljenja. Prema anketi koju je tada proveo Europski parlament, 73 posto ljudi je izjavilo da dobro izlazi na kraj s mjerama za suzbijanje koronavirusa.
“Mi pokušavamo pridržavati se onoga što nam propisuje vlada. Mislim da to ima veze i s našom socijalnom državom”, kazala je političarka Zelenih Rosa Meriläinen za Deutschlandfunk.
4. Tehnologija
Prelazak na rad od kuće i online nastavu u ovoj vrlo digitaliziranoj zemlji nije bio veliki problem. Skoro se podrazumijeva da finski učenici posjeduju laptop, dok u Njemačkoj na 68 učenika dolazi na jedan laptop. Riječ je o podaciima iz studije Društva za digitalno obrazovanje. Online nastava je za obitelji koje ne stoje financijski najbolje bila skoro nemoguća i moguće je da je to utjecalo na stvaranje loše atmosfere o korona-politici.
5. Nema zabava? Nije problem!
Tek nedavno je njemačka vlada kontroverznim spotom vrbovala mlade da se izoliraju u svoja četiri zida. Izgleda da mnogim ljudima to teško pada. Ali, u Finskoj na to se gleda drugačije. Prema jednoj anketi Europskog parlamenta 23 posto ljudi je izjavilo da im se život poboljšao tijekom lockdowna u proljeće.
“Mi nismo baš nešto posebno društveni i volimo biti sami”, rekla je socijalna psihologinja Nelli Hankonen sa Sveučilišta u Helsinkiju u jednom intervjuu za AFP.
Određenu ulogu mogla bi igrati i zona osobnog komfora, odnosno koliko blizu ljudi žele biti drugim osobama.
“Može biti da je zona osobnog komfora kod Finaca nešto veća nego u drugim europskim zemljama”, kaže Mika Salminen, direktor finske Zdravstvene ustanove THL:
“Mi se običavamo držati na metar udaljenosti od drugih ljudi. U suprotnom se ne osjećamo dobro.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
