Svaki na svoj način, Donald Trump i Joe Biden upozorili su u utorak da bitka protiv covida-19 više nije samo znanstveni, nego postaje logistički i industrijski problem jer Sjedinjene Države nisu do danas osigurale potrebnu količinu doza cjepiva za svojih 330 milijuna stanovnika.

Dosadašnji predsjednik je potpisao izvršnu uredbu u kojoj se navodi da niti jedna doza neće biti izvezena dok svakom Amerikancu ne bude dostupno cjepivo.

Trump je podsjetio da ima ovlasti pozvati se na zakon o preuzimanju proizvodnje američkih tvornica, iako misli da to neće biti potrebno.

Njegov nasljednik Joe Biden, koji će dužnost preuzeti 20. siječnja, upozorio je da bi se cijepljenje nakon početne faze moglo zaustaviti ako Kongres ne izglasa nove kredite za proizvodnju i distribuciju cjepiva.

Dvojica čenika imaju slične ambicije, ali dosadašnja administracija misli da može cijepiti 100 milijuna Amerikanca do kraja ožujka, dok Biden želi dati 100 milijuna doza u prvih 100 dana svog mandata, tj. dok kraja travnja.

I Pfizer/BioNTech i Moderna, čija bi cjepiva u dvije trebala biti odobrena u Sjedinjenim Državama u prosincu, imaju ugovore za 100 milijuna doza, što bi trebalo biti dovoljno za početnu fazu (korisnike domova za starije, zdravstvene djelatnike i dio prioritetnih skupina).

Zatim će Sjedinjenim Državama trebati Johnson & Johnson, koji bi odobrenje za svoje cjepivo mogao zatražiti krajem siječnja ili početkom veljače, prema podacima Moncefa Slaouija, znanstvenog savjetnika vladine operacije Warp Speed.

Još jedno cjepivo, ono AstraZenece/Oxforda, to bi trebalo učiniti krajem veljače i početkom ožujka. Ne prije sredine 2021. očekuje se odobrenje i drugih projekata koje financira Washington (Novavax i Sanofi/GSK).

Uredba koju je Trump potpisao je simbolična za njegov projekt “America First”.

On želi “zakonski utemeljiti nacionalizam cjepiva”, rekao je za Matthew Kavanagh, sa sveučilišta Georgetown.

“Nije ni etično ni dobro sugerirati Amerikancima da se svaka zdrava osoba u Sjedinjenim Državama treba cijepiti prije ranjivih u Indiji ili Kolumbiji”, dodao je. 

Ostatak svijeta će se uglavnom trebati osloniti na farmaceutske kompanije u Europi.