Daria Vilkova s kijevskog Instituta za međunarodna istraživanja gostovala je u Novom danu s Tihomirom Ladišićem i komentirala zbivanja u Ukrajini.

Na samom početku odgovorila je smatra li da svjedočimo početku Trećeg svjetskog rata.

#related-news_0

“Ne bih to rekla. Ovo je točka kad Rusija eskalira i nema više kamo s eskalacijom, mislim da je dotakla strop. Sljedeći korak su možda nuklearne bombe, no mislim da se to neće dogoditi. Pojačavaju napade i doista svjedočimo eskalaciji u odnosu na što se dogodilo tijekom aktualne američke administracije. S novom će doći neke periode pa je period do siječnja određeni prijelazni period, kad smo došli do zida s ruskom vojskom i svime što koriste. A koriste rakete, dronove, sjevernokorejske vojnike… Vidjet ćemo što će se dogoditi, ali ne bih rekla da je ovo Treći svjetski rat jer ovaj sukob počeo je još 2014.”, kazala je Vilkova.

Zemlje poput Finske i Švedske dijele brošure građanima o tome kako se ponašati u slučaju nuklearnog rata. Vilkova smatra da su to samo prijetnje, pristigle jer je Vladimir Putin stjeran u kut.

“Drago mi je da neke države počinju ozbiljno shvaćati situaciju jer kad odem u strane zemlje, vidim nerazumijevanje oko onoga što se događa, zato što se nije dogodilo njima. Znamo da je nuklearno oružje za odvraćanje, a ne da bi se koristilo. Mislim da ga neće upotrijebiti i doista vjerujem da će ostati oružje odvraćanja. Ali, to ovisi o svim državama, ne samo o Ukrajini. Mi činimo svoje na bojnom polju i rat je ograničen na našu zemlju i pogranične regije. Nije to ništa novo za nas, dalje se ne može. Sve ovisi o reakciji Zapada. Ako mu se dopusti činiti što želi, Putin će to i nastaviti.”

Komentirala je smatra li da postoji dovoljno volje za slanje stranih vojnika u Ukrajinu. Neki izvještaji govore o spremnosti Britanaca i Francuza za odlazak u sukob.

“Mislim da to zasad nije “na stolu”, ali moglo bi biti u budućnosti. Istina, slušali smo da se tako nešto govori, prvenstveno u Francuskoj. Istina, mogućnost za tako nešto je veća nego prije nekoliko mjeseci, ali zasad mislim da to nije moguće. No, ako se situacija pogorša, tad će to možda biti opcija.”

S druge strane, koliko je teško progutati pilulu za ukrajinski narod u vezi pritiska potpisivanja mirovinskog sporazuma i prepuštanja teritorija?

#related-news_1

“Bila bi vrlo teška za progutati, ali postoji sve veće shvaćanje i na ukrajinskoj strani. Mislim da će se moći postići u narednoj godini nekakvo rješenje jer to je u interesu brojnih strana, ne samo ukrajinske. Nismo spremni izgubiti teritorij i dobre međunarodne odnose. Ali, ovisimo o naoružanju koje dolazi sa Zapada i o tome će biti govora. Vidim mogućnost za pregovore, ali mirovni sporazum s Rusijom nije moguć. Ako se sukob zamrzne, to će samo odgoditi njihove sljedeće pokušaje. Sve se svodi na dobru staru politiku umirivanja, koja nije dobra. Vidjet ćemo kako će administracija Donalda Trumpa postupiti jer, koliko znamo, Amerikanci nisu predstavili nikakav jasan plan. Očekujemo da će nas konzultirati oko pregovora. Svijet je umoran od ovog rata, Ukrajinci su umorni, ali za nas je ovo egzistencijalna prijetnja i pružat ćemo otpor koliko je god to moguće.”

Analitičari govore o novom hladnom ratu i nesigurnijem svijetu.

“Da, svijet će biti nesigurniji. Dok traje sukob s Rusijom, koji je ograničen na Ukrajinu ili Kursk, nema panike, ali ako se on prelije, ne znam što će biti. Uporaba termina “hladni rat” možda je malo zastarjela s obzirom na novu tehnologiju i pokušaje utjecaje koje Rusija provodi u drugim zemljama.”

Uistinu, Rusija ima savezništva s Iranom, Sjevernom Korejom, brojnim afričkim zemljama, ali i Kinom.

#related-news_2

“Svjedočimo o koaliciju protiv sustava uspostavljenog 1991., prvenstveno protiv SAD-a. No, jedine istinske sile su Amerikanci i Kinezi, svi drugi samo mogu biti u njihovoj orbiti. Neki stručnjaci za međunarodne odnose kažu da je takav bipolarni sustav najstabilniji za svijet, u što nisam baš sigurna.”

Smatra da Europa mora imati važnu ulogu na globalnoj razini i da bi trebala biti odgovorna za vlastitu sigurnost.

“Za nju je to nešto novo jer od Drugog svjetskog rata Amerikanci su se igrali svjetskog policajca, a Europa se koncentrirala na stvaranje socijalnih država. Barem to tako vidim… Trenutno, kako također ja vidim, najbolji potez za europsku sigurnost je naoružavati Ukrajinu. Time bismo imali snage boriti se u ovom ratu i spriječiti da se sukob prelije na druge zemlje. Dakle, moramo imati snažniju Europu i mislim da je vrijeme socijalne države gotovo. Sigurnost treba platiti.”

Koji su daljnji izazovi za ukrajinske građane?

“Najveći izazov je prihvaćanje uvjeta sporazuma koji će biti na stolu. Kao što smo već govorili, neće biti dugoročni mirovni sporazum. Trebamo sigurnosna jamstva zapisana u kamenu, o tome da nas Rusija više neće napadati. Inače, ići će po još teritorija i ostvarit će konačni cilj. Za Ukrajince je najvažnije da se vojska nastavi boriti i da civili prihvate uvjete koji će biti predstavljeni. Moramo se mentalno pripremiti za pregovore koji će uslijediti, a svakako će uslijediti jer su svi zainteresirani zaustaviti Putina. Nema političke budućnosti u pogledu izbora jer ne živimo u normalna vremena. U ratu smo i moramo se pripremiti za obranu, nastaviti se braniti i odvraćati ruske snage. A zatim, moramo se pripremiti za ono što slijedi”, zaključila je Daria Vilkova.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

#related-news_3

#related-news_4