Bilo zbog ratne opasnosti ili inflacije i povećanja cijena, mnogi u Njemačkoj su pomislili: vreća brašna ili kanister ulja uvijek dobro dođu.

Njemački trgovci apeliraju: tek takva jagma može stvoriti problem, piše Deutsche Welle.

Da su brašno i suncokretovo ulje na policama njemačkih trgovina velikim dijelom dolazili iz Ukrajine, ne osporava ni glasnogovornik Udruge njemačkih trgovaca živežnih namirnica (BVLH) Christian Böttcher.

Ukrajina “stoji iza 51% količine suncokretovog ulja na čitavom svjetskom tržištu i za Njemačku je jedna od najvažnijih zemalja izvoznica”. Ne osporava ni važnost Ukrajine u svjetskoj produkciji žita, ali ipak jedino može ponoviti što su trgovci već apelirali kad je počela pandemija: da se mušterije u Njemačkoj “ponašaju solidarno i kupuju proizvode samo u količinama uobičajenim za domaćinstvo”, kaže za postaju ARD.

Ali ljudi kao ljudi: ako jedan vidi nekoga s punim kolicima nekog proizvoda, teško da i on(a) neće u svoja staviti nekoliko paketa. Tu ih i njemački ministar poljoprivrede Cem Ozdemir može bezbrojno puta uvjeravati kako je opskrba stanovništva Njemačke “osigurana” i kako je zapravo ova zemlja veliki izvoznik hrane, od mesa i žitarica pa do mliječnih proizvoda.

Bit će svega, ali…

No ako i nema opasnosti od gladi – da sad ni ne spominjemo ratna zbivanja, ni ministar ne može zanijekati da je lako moguće kako će sve postati skuplje. To priznaje i Bötticher: “Ekonomisti doduše polaze od toga da će cijene namirnica za sada i dalje rasti.”

Dugoročne prognoze nisu moguće, a teško je reći i u kojoj će mjeri povećanje cijena na svjetskom tržištu kao posljedica rata Rusije i Ukrajine biti preneseno na mušterije jer tu je još uvijek žestoka borba cijenama među njemačkim trgovačkim lancima.

No za razliku od Njemačke i drugih razvijenih zemalja, glavni tajnik UN-a je doista upozorio na opasnost “pošasti gladi” koja bi zahvatila manje imućne zemlje. Zato je i pozvao na zajedničko djelovanje kako bi se spriječio “slom globalne opskrbe živežnim namirnicama”, jer poremećaj na tržištu je posve izvjestan. Ali dok Nijemci brinu jer bi mogli ostati bez žita iz Ukrajine, trebaju i znati kako je Njemačka Ukrajincima tek na trećem mjestu gdje izvoze svoje žito, nešto ispred Poljske i Italije.

Značajno veći uvoznik ukrajinskog žita je Kina, a daleko najveći, koji uzima 9% ukrajinske žetve je – Rusija.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.