Prije nego što je izabran za novog predsjednika SAD-a, Donald Trump je obećavao da će okončati ratu u Ukrajini u 24 sata. Sada, kada Ukrajina obilježava 1000 dana rata, sve se više raspravlja o tome što bi Trump kao novoizabrani lider mogao učiniti na ovom polju.
Kako piše Conversation, svi znakovi upućuju na to da bi Trump mogao vršiti ozbiljan diplomatski pritisak na Moskvu i Kijev da se dogovore oko prekida vatre, ali i potencijalnog šireg dogovora.
Kakav god bio ishod Trumpova dogovora, imate će posljedice na koje se treba pripremiti. Iz ukrajinske perspektive, implikacija je da bi zemlja izgubila svoje teritorije koje trenutno okupira Rusija, barem zasad, i da bi morala odustati od svoje težnje za članstvom u NATO-u. To zasigurno nije nešto što Ukrajina želi.
Međutim, s obzirom na nedavna ruska napredovanja na prvim linijama u istočnoj Ukrajini i dijelovima regije Kursk unutar Rusije koje drže Ukrajinci, Kijev si ne može priuštiti nastavak rata. Osim toga, nastavak ratovanja bit će pod još većim znakom pitanja kad Trump i zasjedne u Bijelu kuću jer je ranije najavio da će prekinuti svu vojnu potporu Ukrajini, o kojoj ratom zahvaćena zemlja uvelike ovisi.
Na tom je tragu i izjava ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji je 16. studenog kazao da Kijev “mora učiniti sve da ovaj rat završi sljedeće godine … diplomatskim sredstvima”.
Ovisno o tome i kako bi se ruski predsjednik Vladimir Putin mogao postaviti u slučaju mirovnih pregovora i uzimajući u obzir i Trumpa, Europa bi se trebala početi pripremati na tri stvari.
Europa se mora pripremiti na tri stvari
Prvo, glavnina vojne potpore Ukrajini više neće dolaziti iz SAD-a. Europski saveznici Kijeva morat će odraditi većinu teškog posla na tom polju u budućnosti. To će značiti financiranje kupnje oružja i streljiva i dugoročno ulaganje u obrambenu industrijsku bazu Europe i Ukrajine.
Drugo, to znači pravovremenu opskrbu Ukrajine onim što joj treba. Međutim, ukrajinski zahtjevi morat će se uskladiti s vjerodostojnom vojnom strategijom – a ne s planom pobjede usmjerenim na vraćanje kontrole nad svim teritorijima koje je okupirala Rusija. Ovo je postalo pusta želja u trenutku kada je ukrajinska protuofenziva 2023. propala, piše Conversation.
Potreban je održiv plan za zaštitu područja koja će Ukrajina kontrolirati u vrijeme prekida vatre, duž prvih linija i ukrajinskog zračnog prostora. To će osigurati određenu sigurnost protiv budućeg ruskog odstupanja od sporazuma, kao i povećati vjerojatnost da se područja pod kontrolom Kijeva mogu postupno i održivo obnoviti.
Treće, svaka vojna strategija za zaštitu Ukrajine također će morati služiti kao stup budućeg europskog sigurnosnog poretka koji bi mogao djelovati odvraćajuće po Rusiju u budućnosti. Zato Kijev ne smije biti prepušten sam sebi u budućim pregovorima. U pregovorima u kojima bi sudjelovali samo Trump, Putin i Zelenski, Ukrajina bi bila najslabija karika, a europski interesi vjerojatno bi bili potpuno zanemareni.
Dakle, ako je pretpostavka da će Europa morati pojačati snage i biti glavni jamac ukrajinskog suvereniteta, partneri Kijeva u EU-u i NATO-u trebaju imati određeni doprinos u pregovorima. Da je to prepoznato, pokazuje i telefonski razgovor njemačkog kancelara Olafa Scholza s Putinom.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!