Financiranje programa u okviru EU-ove kohezijske politike treba biti uvjetovano poštivanjem rodne ravnopravnosti i načela nediskriminacije, poručio je Europski parlament u izvješću o Rodnoj dimenziji u kohezijskoj politici usvojenom na ovotjednoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu.

Predstavnici Europskog parlamenta i Komisije su se prilikom predstavljanja izvješća o Rodnoj dimenziji u kohezijskoj politici u ponedjeljak na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta suglasili da rodna ravnopravnost mora biti dio kohezijske politike i investicija koje trebaju osigurati da žene ravnopravno sudjeluju u zelenoj i digitalnoj tranziciji.

Izvješće o Rodnoj dimenziji u kohezijskoj politici europarlamentarci su u utorak navečer prihvatili većinom od 390 glasova uz 212 suzdržanih, a 82 zastupnika je bilo protiv, objavio je u srijedu Europski parlament.

U Izvješću parlament traži „rodnu ravnopravnost u zapošljavanju, socijalnu uključenost i obrazovanje, podupiranje ženskog poduzetništva, uklanjanje rodnog jaza u istraživanju i inovacijama te poboljšanje pristupa fizičkoj, IKT i socijalnoj infrastrukturi“ te da se u odlučivanju o financiranja programa i regija uzimaju u obzir načela vladavine prava, uključujući načelo nediskriminacije, primjerice spram LGBTI zajednice.

Izvjestiteljica za ovu temu Monica Vana iz grupacije Zelenih i Odbora za regionalni razvoj, predstavljajući izvješće naglasila je potrebu za sveobuhvatnom strategijom rodne ravnopravnosti.

“Trebaju nam jasni ciljevi i na nacionalnoj i na regionalnoj razini“, rekla je i istaknula da „svi programi kohezijske politike trebaju osigurati rodnu ravnopravnost u svim fazama, i u pripremi, i u provedbi i nadzoru i evaluaciji“.

Europski parlament stoga u izvješću poziva Komisiju, države članice i njihova tijela da pri donošenju odluka o financiranju programa ili regija slijede načela vladavine prava, uključujući načelo nediskriminacije i poštovanja temeljnih prava, kao i da provode praćenje, istragu i odgovarajuće mjere u slučaju kršenja tih načela.

Korisnici kohezijske politike ne bi trebali donijeti niti jednu diskriminacijsku politiku, posebno prema onim skupinama koje su i dalje izložene diskriminaciji, kao što je zajednica LGBTI, poručuje se u izvješću i potiče da se odbijaju zahtjevi potencijalnih korisnika, uključujući regionalna ili lokalna tijela, koji su donijeli diskriminatorne politike prema pripadnicima zajednice LGBTI, kao što je proglašenje „zona bez LGBT-ja”u.

Virginijus Sinkevičius, povjerenik Komisije za okoliš, oceane i ribarstvo, osvrnuvši se na krizu uzrokovanu koronavirusom „koja nažalost jača stare nejednakosti“, pozdravio je izvješće kazavši da „nam ono dolazi u pravom trenutku“.

Provedbu rodne ravnopravnosti u Europi otežava i „neusklađenost politika, ograničene nacionalne smjernice i tehnička potpora, kao i nedostatak metodologije za praćenje rashoda u području rodne ravnopravnosti“ stoji u Izvješću, a na suradnju svih država članica pozvao je i Sinkevičius.

„Samo financiranje iz EU-a ne može odraditi sve na području rodne ravnopravnosti zato pozivam sve zemlje članice da na najbolji način iskoriste sve elemente ovog okvira u čemu će ih EU poduprijeti“, rekao je.

„Ne možemo dopustiti da žene u oporavku zaostanu i ne smijemo izgubiti desetljeća teško stečenih napredaka u rodnoj ravnopravnosti, a uspjeti možemo samo ako radimo zajedno“, dodao je Sinkevičius.

Sinkevičius je predstavio i novi program kohezijske politike koji će kao preduvjet za financiranje projekata imati poštivanje Europske povelje o temeljnim pravima i zahtjev o rodnoj ravnopravnosti.

„Sveobuhvatni okvir koji osigurava Komisija imat će sustav za praćenje troškova povezanih s rodom u financiranju kohezijske politike što će omogućiti bolji uvid u zastupljenost rodne ravnopravnosti u svim investicijama“, objasnio je povjerenik te najavio i „tehničke seminare s upravljačkim tijelima i ostalim dionicima o konkretnim aktivnostima koje se mogu poduzeti za promicanje rodne ravnopravnosti“.

Sinkevičius je istaknuo važnost kohezijske politike budući da se „kohezijskim investicijama potiče bolja skrb za djecu, žensko poduzetništvo, istraživanje i inovacije, jednak pristup osposobljavanju i obrazovanju te rodna ravnopravnost u zelenoj i digitalnoj tranziciji“.

U izvješću EP-a se podcrtava uloga žena kao „kao primarnih skrbnika u formalnom i neformalnom okruženju, kao i vrijednost koju žene time stvaraju za društvo“ i poziva na „poticanje zapošljavanja žena, uz istodobno stavljanje naglaska na vrednovanje sektora u kojima su žene tradicionalno zaposlene kako bi se osiguralo da se koristi oporavka osjećaju podjednako među različitim rodovima“.

U izvješću se ističe i potencijal EFRR-a odnosno kohezijskog fonda za premošćivanje jaza s kojim se žene i dalje suočavaju, posebno s osvrtom na žensko poduzetništvo i digitalni sektor.

Potiče se Vijeće da postigne sporazum o prijedlogu direktive o povećanju rodne ravnoteže među savjetodavnim članovima upravnih odbora trgovačkih društava uvrštenih na burze i s tim povezanim mjerama (Direktiva o ženama u odborima) jer je vrlo važan instrument za postizanje veće rodne ravnoteže pri donošenju ekonomskih odluka na najvišoj razini.

Također se poziva da se dio sredstava kohezijske politike namijeni za pružanje potpore ženama koje žive u siromaštvu, ženama koje su izložene riziku od siromaštva, samohranim majkama, ženama s invaliditetom i ženama žrtvama nasilja, te poziva države članice i njihova tijela da izrade takve programe.