SAD i Velika Britanija započele su napade na ciljeve povezane s Hutima u Jemenu, izjavila su četiri američka dužnosnika za Reuters u četvrtak.
To je prvi put da su napadi pokrenuti protiv skupine koju podupire Iran, a otkako je krajem prošle godine počela gađati međunarodne brodove u Crvenom moru. Huti, koji kontroliraju veći dio Jemena, gađaju brodske rute na Crvenom moru kako bi iskazali podršku Hamasu, palestinskoj islamističkoj skupini. Pritom, napadi su prekinuli međunarodnu trgovinu na ključnoj ruti između Europe i Azije koja čini oko 15 posto svjetskog brodskog prometa.
TIJEK DOGAĐAJA
Oglasila se Bijela kuća
SAD ne želi rat s Jemenom, no neće oklijevati poduzeti daljnje korake, rekla je Bijela kuća u petak, dodavši da je predsjednik Joe Biden odobrio američke napade izvedene kao odgovor na napade hutijevaca dronovima na brodove u Crvenom moru.
Sve pročitajte OVDJE.
Analitičari o sukobu na Crvenom moru
Na Bliskom istoku planuo je novi ratni požar. SAD i Velika Britanija u petak rano ujutro otpočele su napade na ciljeve Huta, pobunjeničke skupine koja kontrolira većinu teritorija Jemena. Držeći taj prostor, jemenski Huti kontroliraju i dio Crvenog mora kojim prolazi ključna ruta teretnog brodskog prometa između Azije i Europe.
Sve pročitajte OVDJE.
Prosvjedi u Jemenu nakon napada: "Oni su teroristi"
Deseci tisući Jemenaca okupili su se u petak u nekoliko gradova gdje su slušali svoje čelnike kako osuđuju američke i britanske napade na njihovu državu, izvedene u odgovoru na napad hutijevaca na pomorski promet na Crvenom moru.
SAD i Velika Britanija su u noći na petak izveli desetak zračnih napada na hutijevske vojne ciljeve, proširivši regionalni sukob koji je započeo napadom Hamasa na Izrael i posljedičnom izraelskom ofenzivom na Pojas Gaze.
„Vaši napadi na Jemen su terorizam”, rekao je Mohamed Ali Al-Huti, član hutijevskog Vrhovnog političkog vijeća, govoreći o SAD-u.
„Sjedinjene Države su sotona”.
„Nismo napali obale Amerike, niti smo išli na američke otoke, niti smo ih napali. Vaši napadi na našu zemlju su terorizam”, rekao je Al-Huti.
„Oni su teroristi i vješti su u laganju svjetskom stanovništvu, no svijest jemenskog naroda je drugačija. Mislite li vi, Jemenci, da se Amerika brani, ili je teroristička?”.
Iračka militantna skupina Harakat al-Nudžaba, također povezana s Iranom, tvrdi da američki interesi, kao ni saveznici SAD-a, odsad nadalje neće biti sigurni.
Prosvjednici u prijestolnici Sani gazili su po izraelskim i američkim zastavama.
Napetosti na Bliskom istoku podigle cijenu zlata
Cijene zlata porasle su u petak na svjetskim tržištima zbog straha od eskalacije sukoba na Bliskom istoku koji je potaknuo ulagače da kapital preusmjere u sigurnu imovinu.
Na fizičkom je tržištu cijena zlata tijekom prijepodneva porasla za 0,5 posto, na 2.038 dolara za uncu, produljivši uzlaznu putanju koja je u proteklih gotovo mjesec dana drži iznad razine od 2.000 dolara.
Na terminskom tržištu u SAD-u zlato je poskupjelo za 1,2 posto, na 2.042 dolara.
"Zlatu cijena raste zbog aktualnog geopolitičkog sukoba na Bliskom istoku... Unatoč tome što je stopa inflacije u SAD-u nadmašila očekivanja, cijene zlata danas su se oporavile i porasle, a vjerojatno će rasti i dalje", rekao je Kunal Shah iz Nirmal Bang Commoditiesa u Mumbaiju.
Sjedinjene Države i Britanija napale su mete u Jemenu povezane s pokretom Hutija, a Saudijska Arabija pozvala je na suzdržanost, napominje Reuters.
U takvim su uvjetima u petak porasle i cijene srebra, za 0,7 posto, na 22,91 dolar po unci. U sličnom postotku poskupjela je i platina, na 920,42 dolara. Najblaži rast bilježio je paladij, za blagih 0,2 posto, na 990,25 dolara, pokazuju burzovni podaci.
Italija odbila sudjelovati u napadima na hutijevce
Italija je odbila sudjelovati u američkim i britanskim napadima protiv hutijevaca u Jemenu, rekao je vladin izvor u petak, objasnivši da Rim preferira politiku "smirivanja" u Crvenom moru.
Izvor koji nije želio biti imenovan zbog osjetljivosti pitanja, također je rekao da bi vladi bila potrebna potpora parlamenta za sudjelovanje u bilo kakvoj vojnoj akciji, zbog čega brzo odobrenje nije moguće.
Sjedinjene Države i Britanija gađale su više ciljeva u Jemenu iz zraka i s mora, dok su Nizozemska, Australija, Kanada i Bahrein pružile logističku i obavještajnu podršku, rekli su američki dužnosnici.
Noćni udari odgovor su na opetovane napade hutijevaca na brodove u Crvenom moru - jednom od najprometnijih svjetskih trgovačkih puteva.
Erdogan: Pokušavaju Crveno more pretvoriti u more krvi
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan kritizirao je noćne napade zapadnih sila na Jemen, navodeći da SAD i Velika Britanija pokušavaju "Crveno more pretvoriti u more krvi".
RUSI: Ovo je ključna slabost Huta
Nezavisni britanski think tank koji se bavi obrambenim i sigurnosnim istraživanjem, Royal United Services Institute (RUSI), u svojoj analizi je upozorio da Huti imaju snažnu "sposobnost pomorskih napada", no njihova ključna slabost je nedostatak učinkovite infrastrukture za ciljanje, što bi njihovu prijetnju moglo učiniti "upravljivijom".
Kako navodi RUSI, primarna snaga jemenskih pobunjenika je iskustvo, pogotovo kada je u pitanju raketni arsenal jer je skupina na meti Saudijskih zračnih napada još od 2015., što znači da su Huti postali vješti u minimiziranju štete.
Ključna slabost je nedostatak učinkovite infrastrukture za ciljenje, piše dalje RUSI.
Kriza u Crvenom moru omela Teslinu proizvodnju u Njemačkoj
Američki proizvođač električnih automobila Tesla izvijestio je da je prisiljen obustaviti proizvodnju u pogonu u blizini Berlina zbog krize u Crvenom moru koja je omela nabavu.
"Zbog manjka dijelova prisiljeni smo obustaviti proizvodnju vozila u gigatvornici Berlin-Brandenburg od 29. siječnja do 11. veljače, uz izuzetak u nekoliko proizvodnih potpodručja", naveo je Tesla u priopćenju, objavljenom u četvrtak.
Teretni brodovi trenutno zaobilaze Crveno more pa prijevoz traje znatno dulje, što izaziva zastoje u opskrbi, objasnili su.
"Proizvodnja će biti u potpunosti obnovljena 12. veljače", dodali su.
Tesla proizvodi vozila u Gruenheideu, u blizini Berlina, od ožujka 2022. i zapošljava oko 11.500 radnika.
Od kraja prošle godine prijevoznici preusmjeravaju brodove preko Rta dobre nade kako bi izbjegli napade jemenskih Huta u Crvenom moru, koji ometanjem plovidbe brodova povezanih s Izraelom iskazuju podršku Palestincima u okupiranom Pojasu Gaze.
Prihod Sueskog kanala pao za 40 posto
Dolarski prihod Sueskog kanala pao je od početka godine za 40 posto u odnosu na isto razdoblje 2023., rekao je šef uprave Osama Rabie, budući da ga brodari zaobilaze kako bi izbjegli napade jemenskih Huta.
Od 1. do 11. siječnja brodski promet smanjio se za 30 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, rekao je egipatski dužnosnik u kasnonoćnom talk showu.
Od početka godine kanalom su prošla 544 broda, u odnosu na 777 u istom razdoblju 2023., naveo je Rabie.
Rutu oko Rta dobre nade izabrali su po njegovim riječima samo oni brodovi koji su morali odmah nastaviti putovanje dok ostali čekaju da se situacija stabilizira.
Zabrinutost za sigurnost brodara ne može se otkloniti popustima ni drugim poticajnim mjerama koje Sueski kanal nudi, naglasio je.
"Veliki dio robe vratit će se (Sueskom kanalu) kada tome dođe kraj", zaključio je, govoreći o napadima Huta.
Krajem prošle godine Huti su u Crvenom moru počeli napadati komercijalne brodove kako bi iskazali potporu palestinskom Hamasu u borbi protiv izraelskih oružanih snaga u okupiranom Pojasu Gaze.
U takvim uvjetima mnogi brodari preusmjerili su brodove preko Rta dobre nade, a SAD je inicirao međunarodnu misiju koja bi trebala zaštititi plovidbu. U noći na petak američke i britanske oružane snage napale su vojne ciljeve u Jemenu, a Huti su najavili odgovor.
Sueski kanal ključni je izvor deviznih prihoda za Egipat i vlasti su ga proteklih godina nastojale povećati, proširivši ga u 2015. Radovi na proširenju još nisu završeni.
Njemačka podržala napade Amerikanaca i Britanaca na Hute
Njemačko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da su noćašnji napadi Britanije i SAD-a na vojne ciljeve Huta u Jemenu namijenjeni sprječavanju daljnjih napada.
Ministarstvo je priopćilo da je odgovor bio usmjeren na sprječavanje daljnjih napada i da je u skladu s Poveljom UN-a.
"Naš cilj ostaje deeskalacija napetosti i ponovno uspostavljanje stabilnosti u Crvenom moru", priopćilo je ministarstvo.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare