Konferencija o budućnosti Europe, paneuropski projekt čiji je cilj dati europskim građanima mogućnost da iznesu svoje ideje kako bi trebala izgledati Europska unija, svečano je otvorena u nedjelju u Strasbourgu.

Za otvaranje Konferencije odabran je 9. svibnja, Dan Europe.

Svečanost je održana u zgradi Europskog parlamenta u Strasbourgu, u kojem se zastupnici nisuokupili više od godine dana zbog pandemije koronavirusa.

U dvorani za plenarne sjednice, koja je zbog epidemioloških mjera bila gotovo potpuno prazna i pretvorena u golemi televizijski studio, govorili su francuski predsjednik Emmanuel Macron, predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i portugalski premijer Antonio Costa, čija zemlja predsjedava Vijećem EU-a.

Supredsjedatelji Izvršnog odbora Konferencije, potpredsjednica Komisije Dubravka Šuica, portugalska državna tajnica Ana Paula Zacarias i europski zastupnik Guy Verhofstadt odgovarali su na pitanja građana iz država članica.

Oko 500 sudionika, građana EU-a i predstavnika civilnog društva sudjelovalo je video-vezom. Virtualno su također sudjelovali ministri vanjskih poslova zemalja članica. U dvorani je bilo 27 studenata iz svih država članica koji sudjeluju u programu studentske razmjene Erasmus+.

Macron je istaknuo da Europljani trebaju biti ponosni s onim što je Europska unija postigla od svoga osnutka. “Sada je vrijeme da građani kažu kako poboljšati Uniju”, rekao je dodajući da je Europi potrebna “nova demokratska inspiracija”.

Pohvalio je jedinstvenu strategiju EU-a u borbi protiv pandemije covida-19, istaknuvši da su “populisti i nacionalisti” koji se protive vrijednostima Unije pokazali da nisu sposobni učinkovito odgovoriti na pandemijsku krizu.

Sassoli se zauzeo za ukidanja prava veta u odlučivanju u Vijeću EU-a, za nadležnost EU-a u zdravstvenoj politici te istaknuo da ne treba bježati od promjene europskih ugovora.

“Potrebna nam je europskoj politika u zdravstvu, ako to ne napravimo bit će to poraz. To je lekcija koju smo naučili u pandemiji. To bi moglo značiti da je potrebno mijenjati ugovore i u tom slučaju pozivam sve da budu hrabri. To ne bi trebalo biti tabu tema”, rekao je Sassoli.

Ursula von der Leyen istaknula je da se na Konferenciju ne treba gledati kao na “panaceju ili kao rješenje za svaki problem”, ali ni kao puku “intelektualnu vježbu”.

“Uvjerena sam da je ova Konferencija prigoda za Europljane da se ujedine i okupe oko zajedničke ambicije. Ne smijemo podcijeniti pozitivan učinak koji ona može proizvesti”, rekla je von der Leyen.

Konferencija je trebala početi s radom još prošle godine, ali je je zbog pandemije i neslaganja ključnih institucija EU-a oko koncepta i dometa Konferencije to odgođeno za godinu dana. Zbog toga je skraćeno i vrijeme trajanja Konferencije, umjesto dvije godine trajat će godinu dana, do proljeća sljedeće godine.

Tek dva dana prije svečanog otvaranja postignut je kompromisni dogovor o tome tko će sastavljati zaključke masovnog savjetovanja s građanima koji bi trebali poslužiti kao smjernice za buduće djelovanje EU-a.

Ključno sporno pitanje bilo je koju ću ulogu imati plenum Konferencije u sastavljanju konačnog izvješća o radu Konferencije.

Prema dogovoru postignutom u petak, izvršni odbor koji je zadužen za sastavljanje zaključaka Konferencije morat će surađivati s plenumom Konferencije, što znači s predstavnicima Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata.

Plenarno zasjedanje Konferencije održavat će se jednom u šest mjeseci, a ne njemu sudjeluje 433 sudionika, 108 zastupnika Europskog parlamenta, 108 predstavnika nacionalnih parlamenata, a ostali su predstavnici glavnih institucija EU-a, nasumično odabrani građani, socijalni partneri, predstavnici nevladinih organizacija.

Konačno izvješće Konferencije treba biti usvojeno konsenzusom predstavnika nacionalnih parlamenata, Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije.

Ključno pitanje u vezi s konačnim izvješćem jest hoće li se u njemu naći prijedlozi za promjene europskih ugovora. Dobar dio zastupnika Europskog parlamenta ističe da Konferencija mora biti otvorena za bilo kakav ishod, pa i onaj koji bi sadržavao prijedlog promjene ugovora.

Nakon propalog ustava Europske unije, od kojeg se odustalo nakon što je odbačen na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj, donesen je Lisabonski ugovor koji je na snagu stupio 2009. i od tada postoji veliki otpor promjenama ugovora. Riječ je o vrlo kompliciranom postupku, koji traži puno vremena i posla, a sav uloženi trud može se pokazati uzaludnim ako ratifikacija dogovorenog teksta zapne u bilo kojoj članici jer je za promjene ugovora potrebna potpora svih zemalja članica.

Stoga je većinsko raspoloženje u EU-u da se svi izazovi s kojima se Unija suočava trebaju rješavati unutar postojećeg ugovora. Ipak, oni koji bi željeli Uniji dati veće ovlasti, ne odustaju, nego i dalje traže promjene koje bi po njima EU učinili efikasnijim i demokratskijim

Prošli mjesec s radom je započela višejezična digitalna platforma na kojoj građani mogu iznositi svoja mišljenja i prijedloge. Ta platforma je zamišljena je kao okosnica Konferencije o budućnosti Europe. Ona će omogućiti građanima da iznesu svoje mišljenje, izlože u kakvoj Europi želi živjeti i pomognu u oblikovanju europske budućnosti.

Platforma je dostupna na 24 službena jezika Europske unije, a svaki prijedlog i doprinos biti će odmah preveden na sve jezike.

Prije toga, 10. ožujka predsjednici Europskog parlamenta, Europske komisije i Vijeća EU-a potpisali su zajedničku izjavu o Konferenciji o budućnosti Europe u kojoj je naveden otvoreni popis mogućih tema Konferencije.

U njemu se spominju zdravlje, klimatske promjene i izazovi u području okoliša, socijalna pravednost, jednakost i međugeneracijska solidarnost, digitalna transformacija, europska prava i vrijednosti, uključujući vladavinu prava, izazovi migracija, sigurnost, uloga EU-a u svijetu te kako ojačati demokratske procese na kojima se temelji Europska unija.

Predsjedništvo Konferencije čine predsjednici Europskog parlamenta, Vijeća i Europske komisije, a osnovan je i Izvršni odbor u čijem su članstvu predstavnici te tri institucije, a sve odluke vezane za rad Konferencije donositi će konsenzusom. U svojstvu promatrača sudjeluju Odbor regija, Europski gospodarski i socijalni odbor, socijalni partneri i civilno društvo.