Dužnosnici Europske unije obećavaju osnivanje fonda kojim žele osigurati da se tehnologije budućnosti izrađuju u Europi. Problem je u tome što ne znaju gdje će za to naći novac.
Najnovija bitka odvija se zbog takozvanog Fonda za europsku suverenost, prijedloga koji je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ponosno najavila već prošle godine, no koji se sada našao pred nizom prepreka.
Europski građani bore se s krizom životnih troškova, a inflacija se tvrdoglavo ne spušta, zemlje članice EU-a ne žure dati još novca za novi plan kojim se želi ojačati europska industrija i proizvodnja zelene tehnologije. EU će za samo nekoliko godina morati provesti svoju kontroverznu ulogu o preuzimanju ogromne količine duga za financiranje fonda za oporavak od pandemije, što znači da je apetit za preuzimanje dodatnih dugova praktički nepostojeći, piše Politico.
Situacija je EU smjestila u kvaku 22. Većina zemalja slaže se da Europa mora brzo djelovati kako bi mogla držati korak s Kinom i SAD-om koji ulažu strahovite količine novca u subvencije za proizvodnju čiste tehnologije. Istovremeno, mnogo zemalja je zabrinuto zbog planova Unije koji bi zahtijevali više novca ili duga.
“Politički će to biti teško prodati,” kaže europski diplomat iz jedne od nekoliko zemalja koje su tradicionalno skeptične prema prevelikom trošenju europskog novca. “Teška je ideja da EU treba više novca u trenutku kada građani osjećaju pritisak.”
Ulozi su, međutim, visoki. Ruski rat u Ukrajini dokazao je koliko je važno da zemlje osiguraju vlastitu opskrbu energijom i tehnologijom i da ne ovise o agresivnim centrima poput Moskve ili Pekinga. I dok je Europa prekinula mnoge veze s Rusijom, još uvijek je značajno ovisna o Kini po pitanju tehnologija sljedeće generacije.
Izgradnja budućnosti u Europi
Von der Leyen je prvi put otkrila svoj prijedlog tijekom govora o stanju unije prošle jeseni.
Europski fond za suverenost, rekla je tada, osigurao bi da “će se budućnost industrije graditi u Europi,” obećavajući da će do ljeta stići službeni prijedlog.
Najava je bila reakcija na strahove da EU zaostaje za ostalima po pitanju industrijske moći, pogotovo što se tiče proizvoda budućnosti kojima bi se umanjile klimatske promjene.
Kina ozbiljno ulaže u taj sektor, a SAD je prošlog ljeta šokirao EU s vlastitim zakonom za smanjenje inflacije kojim se gotovo 400 milijardi dolara namijenilo za subvencije u čistu tehnologiju kojom se privlači kompanije koje žele proizvoditi u zemlji.
Prijedlog za osnivanje fonda za suverenost samo je posljednji u nizu napora Komisije da ojača lokalnu industriju i uđe u globalno natjecanje u svemu od proizvodnje mikročipova do ključnih sirovina i upotrebe vodika.
Novi fond podržao bi strateške projekte na razini čitave Europske unije. Ipak, kako se približava rok ovog ljeta, pokazuje se koliko je teško dobiti dovoljnu podršku za taj plan.
Podjele se stvaraju po već poznatim linijama, i u Europskoj komisiji i među zemljama Unije koje moraju donijeti konačnu odluku.
Kao i obično, neke od tradicionalno štedljivijih zemalja na sjeveru kontinenta opiru se svemu što bi značilo da moraju dati više novca. Pogotovo ih brine prijedlog da bi EU mogla preuzeti još duga, budući da kamatne stope rastu, kao i plaćanja na već postojeći dug EU-a.
Istovremeno, postoje i moćni igrači koji podržavaju prijedlog. Francuska, koja ima značajan utjecaj u Bruxellesu, jedna je od najglasnijih u pozivanju na dodatne instrumente EU-a kojima bi se pojačala proizvodnja na kontinentu.
Von der Leyen snažnu podršku za svoj plan ima i u Komisiji: podržavaju je i povjerenik za jedinstveno tržište Thierry Breton, kao i povjerenik za gospodarstvo, Paolo Gentiloni.
Gentiloni je ranije ovog mjeseca podržao prijedlog na konferenciji u Firenzi, rekavši da EU mora stvoriti jedinstveni pristup u podržavanju lokalnih biznisa.
“Mislim da je vrlo jasno da nam je to potrebno,” rekao je tada. “Ne možemo sudjelovati u ovoj globalnoj industrijskoj utrci ako imamo 27 različitih načina za subvencioniranje biznisa. Moramo u najmanju ruku ujediniti snage za podršku zajedničkim projektima kojima je potrebna čitava Europa i koji Europi jasno donose dodatnu vrijednost.”
Nije prioritet
Von der Leyen je odlučna u tome da će predložiti osnivanje novog fonda, a rasprave o tome kako će se on financirati postaju sve intenzivnije.
One su povezane s širim pregledom regularnog dugoročnog budžeta Europske unije koji je donesen za period od 2021. do 2027. godine. Povjerenik za budžet Johannes Hahn putuje europskim glavnim gradovima kako bi čuo koje promjene oni žele.
Već sad se stvorio ogroman broj različitih prioriteta – a nameće se onaj o plaćanju obnove Ukrajine i sve većih europskih vojnih ciljeva. Novi fond za suverenost neće svima biti prvi na listi.
“Naravno da postoji potreba za ulaganjem u čistu tehnologiju, ali činjenica da teoretski tu ne govorimo o krizi smanjit će apetite zemalja članica,” kaže jedan dužnosnik Europske komisije koji sudjeluje u raspravama. Kao i drugi dužnosnici, želio je ostati anoniman kako bi mogao objasniti osjetljive pregovore.
Rezultat bi mogao biti tipičan za Europsku uniju: preusmjeravanje trenutnog trošenja za novi fond, umjesto da se traže dodatna sredstva.
Neki dužnosnici Komisije pokušavaju ne očekivati previše, navodeći da ponuda koja će doći ovo ljeto neće biti pretjerano velika. Gentiloni je ovog mjeseca u Firenzi dao naslutiti upravo to.
“Ako ovo uvedemo – čak možda ne ni s nekim enormnim iznosima – to će predstavljati veliku promjenu za EU,” rekao je.
Ako se Komisija ograniči na preusmjeravanje postojećih fondova iz dugoročnog europskog budžeta, to će neizbježno ograničiti bilo kakav novi fond za suverenost, upozorio je drugi dužnosnik.
Višegodišnji financijski okvir ima svoje granice, a već smo ih rastegnuli. Postoji opasnost da ćemo očekivati previše od fonda,” rekao je.
Za one koji najglasnije podržavaju osnivanje ovakvog fonda, nedostatak ambicije velika je greška.
“Suočavamo se s ogromnim izazovima, a istovremeno vidimo ogromnu rupu u investicijama. Ne možemo si priuštiti škrtost ako želimo da naša gospodarstva budu spremna za budućnost”, rekao je europski zastupnik Zelenih, Rasmus Andersen. “Nećemo doseći ciljeve novog sporazuma ako budemo štedjeli. Upravo suprotno, treba nam novac za društveno pravednu zelenu tranziciju. Zato nam je potreban fond za suverenost kao dio europskog budžeta.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!