Gruzija sve dalje od pridruživanja EU-u: Usvaja se zakon o “stranim agentima”

Svijet 28. svi 202416:03 0 komentara
Irakli Gedenidze/Reuters
Irakli Gedenidze/Reuters

Unatoč tjednima prosvjeda i međunarodnih kritika, Gruzija će u utorak usvojiti zakon kojim bi se zapadne nevladine organizacije označile kao "strani agenti", potez koji bi vjerojatno izazvalo štetu SAD-u, sankcije, ali i uništavanje nade Tbilisija da se pridruži EU.

U travnju je vladajuća stranka Gruzijski san najavila da će oživjeti svoje napore za donošenje zakona kojim se pooštravaju ograničenja za medije, nadzornike korupcije i skupine za kampanju koje se financiraju sredstvima iz inozemstva.

Prošle godine gruzijska je vlada bila prisiljena odustati od ideje nakon masovnog protivljenja aktivista i međunarodne zajednice. Tada je obećala i njeno “bezuvjetno” povlačenje, piše POLITICO.

Prema odredbama zakona, nevladine organizacije koje primaju više od 20 posto svojih sredstava iz inozemstva morat će prijaviti da “provode interese strane sile”, unijeti se u registar i dati detaljne financijske podatke.

Deseci tisuća Gruzijaca izašli su na ulice prosvjedujući protiv tog poteza, za koji strahuju da je preteča velikog slamanja civilnog društva. Interventna policija upotrijebila je suzavac i vodene topove dok je nasilno uhićivala sudionike, pa čak i oporbene političare.

Gruzijska predsjednica Salome Zurabišvili, koja nije dio vladajuće stranke Gruzijski san, stavila je veto na zakon nakon što je prije dva tjedna prošao treće čitanje u parlamentu, nazvavši ga “ruskim zakonom” koji je “u suprotnosti s našim ustavom i svim europskim standardima”. Međutim, njezin veto može biti nadjačan jednostavnom većinom u parlamentu, a vlada je odlučila progurati prijedlog zakona preglasavanjem u utorak.

Zašto donose zakon?

Gruzijski san inzistira na tome da su mjere potrebne kako bi se spriječio utjecaj na poslove zemlje iz inozemstva, te tvrdi da nevladine organizacije kuju zavjeru za svrgavanje vlade. Prema premijeru Irakliju Kobakhidzeu, te skupine pokušavaju “ući u politiku” i “promiču vjerski ekstremizam” i “LGBT propagandu”.

Međutim, čelnici civilnog društva, zapadni političari i veći dio gruzijske oporbe kažu da je prijedlog zakona dio nastojanja da se ušutkaju glasovi koji kritiziraju vladu prije izbora u listopadu.

Najviše tijelo za ustavna pitanja Vijeća Europe prošlog je tjedna objavilo ocjenu zakona za koji je rečeno da ga vlasti mogu zloupotrijebiti kako bi kaznile skupine koje im se ne sviđaju, kako financijski tako i stigmatizirajući ih oznakom stranog agenta.

Zakon je, kaže se u izvješću, sličan pravilima koja koristi susjedna Rusija za zatvaranje nevladinih organizacija i progon aktivista.

Što kaže Zapad?

Prema Bruxellesu, očekivano usvajanje zakona o stranom agentu bi torpediralo planirani put Gruzije da postane članica EU, samo šest mjeseci nakon što je toj kavkaskoj zemlji dodijelio status kandidata.

Glavni diplomat Unije, Josep Borrell, opisao je zakon kao “nespojiv s europskim vrijednostima”, a nekoliko ministara vanjskih poslova zemalja EU-a reklo je da bi on zapravo zamrznuo kandidaturu zemlje. Ankete dosljedno pokazuju da više od 80 posto Gruzijaca želi ući u EU.

SAD je u međuvremenu otišao dalje – državni tajnik Antony Blinken u petak je najavio da će se političari Gruzijskog sna i njihove obitelji suočiti sa zabranama izdavanja viza i nizom mogućih drugih sankcija jer su “suučesnici u potkopavanju demokracije u Gruziji”.

Washington je također najavio reviziju svojih partnerstava s Gruzijom, prema kojoj zemlja dobiva značajnu vojnu i gospodarsku potporu. Kao što je izvijestio POLITICO, zastupnici su također predstavili prijedloge zakona u Zastupničkom domu i Senatu koji bi dodatno kaznili zastupnike koji podupiru zakon i uveli poticaje ako se izbori u listopadu održe pošteno i slobodno.

Kobakhidze je optužio Zapad za “ucjenu”, čak je tvrdio da mu je visoki predstavnik EU za proširenje, Olivér Várhelyi, prijetio sudbinom slovačkog premijera Roberta Fica, koji je ustrijeljen ranije ovog mjeseca.

Prema riječima gruzijskog čelnika, pokušaj atentata – za koji je 71-godišnji osumnjičenik priznao da je djelovao sam – zapravo je bio dio zavjere povezane sa stranim obavještajnim službama.

Nije pružio nikakve dokaze za te tvrdnje, a Várhelyi je rekao da su njegove riječi namjerno pogrešno predstavljene.

Oni koji se protive zakonu o stranim agentima, tu borbu vide kao ključni trenutak koji će odlučiti hoće li Gruzija krenuti prema Zapadu ili će politički gravitirati Rusiji.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!