Vlada Haitija u srijedu je ubojstvo predsjednika Jovenela Moisea u njegovoj rezidenciji proglasila „barbarskim činom“, a taj atentat potaknuo je strahove od izbijanja širih nemira u toj siromašnoj karipskoj državi.

Ubojstvo koje su izveli zasad neidentificirani napadači poklapa se s valom nasilja u haićanskoj prijestolnici. Policija i naoružane bande proteklih se mjeseci bore za kontrolu nad ulicama Port-au-Princea zbog čega su mnogi dijelovi grada postali preopasni za kretanje.

Supruga ubijenog predsjednika, 53-godišnja Matine Moise, također je ustrijeljena u napadu koji se dogodio oko 1 ujutro po lokalnom vremenu, no ona je preživjela te u bolnici prima medicinsku pomoć, priopćio je prijelazni premijer Claude Joseph.

„Skupina neidentificiranih pojedinaca, od kojih su neki govorili španjolski jezik, napali su privatnu rezidenciju predsjednika republike i smrtno ranili čelnika države“, rekao je Joseph.

Dodao je kako policija i vojska drže sigurnosnu situaciju pod kontrolom, no nakon napada se u prijestolnici, koja broji milijun stanovnika, ponekad čuju pucnjevi.

Otočnom državom vlada politička razjedinjenost, a suočena je i sa sve većom humanitarnom krizom i nestašicama hrane i strahom od širenja nasilja.

Dominikanska Republika, koja dijeli otok Hispaniolu s Haitijem, objavila je da zatvara svoju granicu s tom državom.

Turbulentna povijest

Haiti, zemlja s oko 11 milijuna stanovnika koja je najsiromašnija država na zapadnoj hemisferi, pokušava uspostaviti političku stabilnost od kraja diktature Jean-Claudea Duvaliera 1986. godine.

U međuvremenu se dogodio niz pučeva i inozemnih intervencija, kao i razoran potres u kojem je 2010. poginulo između 100 i 160 tisuća ljudi.

Mirotvorna misija Ujedinjenih naroda, čiji je cilj bio uspostaviti mir nakon što je 2004. pobunom zbačen tadašnji predsjednik Jean-Bertrand Aristide, završila je 2019., neuspješno.

Moise, izvoznik banana koji je postao političar, bio je suočen sa žestokim prosvjedima nakon što je postao predsjednik 2017. godine. Ove godine ga je oporba optužila da pokušava uspostaviti diktaturu produženjem svog mandata.

Moise je dekretom vladao duže od godine dana nakon što Haiti nije uspio održati parlamentarne izbore. Ubijeni predsjednik htio je provesti i kontroverznu ustavnu reformu.

Američko veleposlanstvo priopćilo je da će u srijedu biti zatvoreno zbog „aktivne sigurnosne situacije“.

„Sve mjere su poduzete kako bi se garantirao kontinuitet vlasti i zaštitila nacija“, rekao je Joseph.

Sjedinjene Države su 30. lipnja osudile ono što su nazvale sustavnim kršenjem ljudskih prava i temeljnih sloboda na Haitiju, kao i napada na tamošnje medije, pozvavši vlasti da zaustave napade bandi.

Haiti je neovisnost stekao 1804., nakon prve uspješne revolucije robova kojom je zbačena vlast Francuske. Ranije nazva Saint Domingue, Haiti je bio jedna od kolonija koja je europskoj državi donosila najviše prihoda kroz proizvodnju šećerne trske i kave, zbog čega je Francuska tamo dovozila velik broj robova iz Afrike čiji potomci danas čine većinu tamošnjeg stanovništva.