Hong Kong ima više od 54.500 nadzornih kamera koje koriste vladina tijela – oko sedam kamera na 1000 ljudi, prema procjeni Comparitecha, britanske tvrtke za tehnološka istraživanja. To je manje od SAD-a ili UK-a, ali specifičan je autoritaran okvir unutar kojeg djeluju kineski organi reda, a na koje se ugledaju i njihove kolege iz Hong Konga, piše CNN.
Dignet li pogled šetajući centrom Hong Kong ćete vjerojatno odmah ili vrlo ubrzo nakon toga primjetiti odbljesak crnog stakla nadzorne kamere koja se trenira na licima tisuća prolaznika.
Ta će scena postati još i uobičajenija u nadolazećim godinama kako će policija Hong Konga intenzivirati ambicioznu sigurnosnu kampanju. Ona uključuje instalaciju na tisuće kamera s ciljem unaprjeđivanja kapaciteta nadzora svog stanovništva, prenosi CNN.
Među najsigurnijim gradovima
Iako se opetovano nalazi među najsigurnijim svjetskim gradovima, policija u azijskom financijskom središtu uvjerava da su nove, dodatne kamere potrebna u borbi protiv kriminala. Također potiču ideju da u kamere budu ugrađeni moćni alati za prepoznavanje lica kao i oni za umjetnu inteligenciju.
To je uključilo alarme među stručnjacima koji su uvjereni da je Hong Kong korak bliže sveprisutnom sustavu nadzoru kopnene Kine koji su zabrinuti represivnim aspektom takve tehnologije.
2000 novih kamera
Tamošnja policija je u Hong Kongu odredila da je potrebno 2000 novih nadzornih kamera ove, a potencijalno i dodatne iduće godine. Policijske snage planiraju postupno uvesti alate prepoznavanja lice zajedno s kamerama, kako je rekao tamošnji policijski šef sigurnosti Chris Tang u srpnju. Dodao je tada da bi policija mogla koristiti umjetnu inteligenciju kako bi pronašao osumnjičenike.
Komentirajući navedeno CNN-u, policija Hong Konga kaže da je proučavala kako policija u drugim državama koristi nadzorne kamere, kao i kako se služe umjetnom inteligencijom. No nije jasno koliko novih kamera bi moglo imati ugrađenu mogućnost prepoznavanja lica, kao ni postoji li rok za uvođenje te nove tehnologije.
Tang je, zajedno s policijom Hong Konga upirao prstom u druge jurisdikcije, kao i one zapadnih demokracija, u kojima je normalizirano da organi reda koriste nadzorne kamere. Primjerice Singapur ima 90.000 kamera, a Ujedinjeno kraljevstvo preko sedam milijuna, rekao je Tang lokalnim medijima.
Autoritarne prakse
I dok su neka od tih mjesta, poput Ujedinjenog Kraljevstva, počeli koristiti kamere s mogućnošću raspoznavanja lica, stručnjaci tvrde da su ti rani eksperimenti istaknuli potrebu za opreznom regulacijom i zaštitom privatnosti. Hong Kong je za CNN izrazio da se planiraju voditi “relevantnim zakonima” i vlastitim pravilima kojima podliježe policija, no nisu elaborirali kako bi to točno moglo izgledati.
Kritičari ističu da je ono što Hong Kong izdvaja, njegovo političko okruženje, odnosno tendencija kineskih vlasti da uguše svaki tračak političkog otpora. Naime, u Kini je u praksi zabranjena bilokakva politička aktivnost (poput udruživanja), a sam Hong Kong sve je bliži autoritarnim tendencijama karakterističnim za kontinentalnu Kinu.
Protuvladini prosvjedi koji su povremeno prerasrali i u nasilne, obilježili su 2019. godinu u Hong Kongu. Potaknuli su središnju vlast da nametne zakone koji su poslužili za privođenje aktivista, novinara i političkih protivnika, ali i targetira građanske organizacije kao i neke kritičnije medije.
Fundamentalno drugačiji od SAD i UK-a
Vođe Hong Konga rekli su da su zakoni potrebni kako bi se povratila stabilnost nakon navedenog građanskog otpora u ovom gradu koji uživa djelomičnu autonomiju od kineske vlasti. Ističu da je njihovo zakonodavstvo slično mnogim diljem svijeta.
“Razlika je u načinu korištenja tehnologije”, govori Samantha Hoffman, suradnica na Nacionalnom institutu azijskih istraživanja koja se bavi načinom na koji Kina tehnologiju koristi u sigurnosne i propagandne svrhe.
Mjesta poput SAD-a i UK-a su možda imali problema oko implementacije navedene tehnologije”, priznaje Hoffman, no istovremeno ističe da je ovaj slučaj “fundamentalno drugačiji”, kao i da je ono “specifično s obzirom na politički sustav kao i s obzirom na to da država zakon koristi sa svrhom zadržavanja same sebe na vlasti”, rekla je Hoffman.
Što ovo znači za Hong Kong?
Hong Kong ima više od 54.500 nadzornih kamera koje koriste vladina tijela – oko sedam kamera na 1000 ljudi, prema procjeni Comparitecha, britanske tvrtke za tehnološka istraživanja.
To ga stavlja otprilike u rang s New Yorkom, no još je uvijek daleko iza Londona koji ih ima 13 na 1000 ljudi, ali ni blizu kineskih gradova koji u prosjeku imaju oko 440 kamera na 1000 ljudi.
Strahovi od te razine nadzora aktivirali su bijes koji je na neki način bio gorivo koje je pokretalo prosvjede 2019., a koji su se s vremenom proširili i obuhvatili šire strahove mnogih stanovnika Hong Konga oke posezanja središnje kineske vlade u ograničenu autonomiju grada.
Prosvjednici na ulicama prekrili su lica maskama i naočalama kako bi spriječili identifikaciju, povremeno razbijajući ili prekrivajući sigurnosne kamere. U jednom su trenutku srušili “pametni” rasvjetni stup za kojeg su hongkonške vlasti tvrdile da je namijenjen samo prikupljanju podataka o prometu, vremenu i zagađenju.
U to je vrijeme aktivist i organizator studenata, Joshua Wonga, trenutno iza rešetaka zbog optužbi vezanih uz njegov aktivizam rekao: “Može li vlast Hong Konga osigurati da nikad neće instalirati tehnologiju prepoznavanja u primjerice mehanizam pametnih lampi? Ne žele i ne mogu to obećati zbog pritiska iz Pekinga”, rekao je.
Nadziranje Ujgura u kontinentalnoj Kini
S druge strane granice, model nadzora protiv kojeg su prosvjednici ustali je sveprisutan. Kina često slavi raznorazna postignića vezana za algoritme prepoznavanja te čak i izvozi tehnologiju zemljama diljem svijeta.
Analiza Comparitecha pokazuje da je osam od 10 najnadziranijh gradova na svijetu u Kini gdje je prepoznavanje lice neizbježan dio svakodnevnice. Skeniranje lica potrebno je čak i za registraciju novog broja mobitela, ali i za korištenje nekih stanice podzemne željeznice.
Tijekom pandemije, kineskka vlada je uvela obavezni QR “zdravstveni kod” koji bi pratio zdravstveni status što je značilo da je za ulazak na neka mjesta bilo potrebno prethodno skeniranje lica.
Ali tehnologija se također koristila i u represivne ciljeve.
U regiji Xinjian na samom zapadu Kine, Peking je uveo kamere kako bi nadzirao Ujgure, pripadnike muslimanske manjine. Na prosvjedima bez presedana koji su uslijedili 2022. zbog vladinih strogih pandemijskih mjera, policija je koristila tehnologije prepoznavanja lica skupa s nekim drugim sofisticiranim metodama nadzora kako bi identificirala prosvjednike, otkrio je tada New York Times.
Označivanje problematičnima
“Kinin nazdorni sustav ima tendenciju pratiti listu određenih pojedinaca, poput onih koji imaju povijest mentalnih tegoba ili sudjelovanja u prosvjedima, kako bi označili “problematičnima” u nekom od aspekata”, rekao je Hoffman.
Sustavi zatim “prate te određene ljude diljem grada i gradske nadzorne mreže.”
“Mislim da je razumno pretpostavii da će korištenje nadzornih kamera i tehnologije prepoznavanja lica u Hong Kongu s vremenom početi dosta nalikovati onima u kontinentalnoj Kini”, dodao je je.
Policija Hong Konga tvrdila je da kamere pomažu u borbi protiv kriminala, ukazujući na pilot program ranije ove godine od 15 kamera instaliranih u jednom okrugu. Te su kamere već pružile dokaze koje su pomogle riješavanje najmanje šest zločina, rekao je Tang za Sing Tao Daily.
U prvih pet mjeseci ove godine zabilježeno je 3 posto više zločina nego u istom razdoblju prošle godine, izvijestio je Tang.
Brisanje snimki nakon mjesec dana
Policija je u svojoj izjavi za CNN rekla da će nove kamere nadzirati samo javna mjesta i brisati snimke nakon 31 dan. Oni će slijediti postojeće zakone o privatnosti osobnih podataka, kao i “sveobuhvatne i snažne interne smjernice”, rekla je policija, ne navodeći što one podrazumijevaju.
Pri razmatranju korištenja kamera opremljenima umjetnom inteligencijom, “policija će se svakako pridržavati relevantnih zakona”, dodala je policija.
Ali nekoliko stručnjaka s kojima je razgovarao CNN sumnjaju hoće li ti postojeći zakoni, napisani prije nekoliko desetljeća s ogromnim izuzećima za policiju, biti dostatni.
Steve Tsang, direktor kineskog instituta SOAS na Sveučilištu u Londonu, upozorio je da bi se nove kamere mogle “upotrijebiti za političku represiju” ako se koriste prema “drakonskom” zakonu o nacionalnoj sigurnosti.
Osim ako vlasti ne uvjere javnost da se kamere neće koristiti u tu svrhu, “ovo će vjerojatno biti daljnji korak u približavanju provođenja zakona u Hong Kongu onome kako se to radi u kontinentalnoj Kini”, rekao je.
Kako regulirati prepoznavanje lica?
Drugi su stručnjaci tvrdili da je prerano reći kakav će utjecaj biti u Hong Kongu, budući da vlasti nisu detaljno objasnile kako će koristiti tehnologiju.
“Zakon Hong Konga ne zrcali ono što se događa u kontinentalnoj Kini”, smatra Normann Witzleb, izvanredni profesor zaštite podataka i privatnosti na Kineskom sveučilištu u Hong Kongu, “ali zato je pogotovo važno da se vlasti pozabave nizom pitanja na koja još nema odgovora”, rekao je.
Na primjer, ostaje nejasno hoće li Hong Kong implementirati prepoznavanje lica uživo koje neprestano skenira okolinu ili će se tehnologija primjenjivati samo na prethodno snimljene snimke nakon što se dogode određeni zločini ili kada se za to izda posebno zakonsko odobrenje.
Witzleb je također postavio pitanje tko bi imao ovlasti odobriti korištenje prepoznavanja lica i koje situacije to mogu opravdati. Bi li se koristio za kazneni progon i lociranje osumnjičenika, na primjer – ili za druge mjere javne sigurnosti kao što je identificiranje nestalih osoba?
Korištenje javno dostupnih fotografija?
Također, dodao je Witzleb, hoće li policija pokrenuti tehnologiju kroz svoje postojeće baze podataka ili je kombinirati sa slikama koje drže druga javna tijela ili čak javno dostupnim slikama (znači i one na društvenim mrežama) bilo kojeg pojedinca?
“Važno je osmisliti smjernice za one sustave koji na odgovarajući način prepoznaju potencijalne koristi koje imaju, ali koji također priznaju da nisu sigurni i da imaju potencijal za ozbiljno ometanje (ljudskih) prava”, Witzleb rekao je.
Bez obzira na to kako se prepoznavanje lica može koristiti, i Hoffman i Witzleb kažu da prisutnost te tehnologije i povećan broj sigurnosnih kamera može za efekt imati da se građani Hong Konga osjećaju manje slobodno pod budnim okom policije.
“Kada se osjećate kao da vas netko nadzire, to utječe na vaše ponašanje i osjećaj slobode”, rekao je Hoffman. “Mislim da postoji element državne prisile koji ne mora imati veze s učinkovitošću same tehnologije.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!