Kako u drugim zemljama izgleda dinamika Ustavnog suda i političara u Newsroomu je Domagoj Novokmet razgovarao s novinarom Deutsche Wellea Srećkom Matićem. On ističe da je i u Njemačkoj Ustavni sud već neko vrijeme pod pritiskom, no njihov reizbor, nakon mandata koji traje 12 godina, nije moguć.
Govoreći o tome koliko je Ustavni sud u Njemačkoj pod pritiskom, Srećko Matić je objasnio:
“Ustavni sud je u Njemačkoj pod pritiskom, već neko vrijeme. Mogu se čuti izjave – Ustavni sud je močvara ili instrument u rukama vladajućih… Oni koji to govore u pravilu su zastupnici ili lideri AfD-a, desno populističke i ekstremističke stranke koja tim verbalnim napadima na Ustavni sud izaziva veliku pažnju javnosti, pogotovo prijedlozima kojima pokušava delegitimizirati. Kritika je u redu, ali radi se o pokušaju obezvređenja rada te institucije. Baš zato je porasla svijest da bi bilo pametno zaštiti Ustavni sud da se i Njemačka ne bi našla u situaciji kao neke zemlje u susjedstvu, pogotovo Mađarska i Poljska. To su zemlje s dugom tradicijom i članice EU-a, a kako se brzo u tim zemljama došlo u situaciju da se vrši pritisak na pravosuđe s jasnim ciljem. Zato se u Njemačkoj posljednjih mjeseci intenzivirala rasprava da se Ustavni sud zaštiti od ekstremista. Konkretno izgleda da je na pomolu dvotrećinska većina za prijedlog vladajuće koalicije da se uvedu promjene da bi se sud zaštitio. S jedne strane imamo pravilo da se bira dvotrećinskom većinom, ali i da se proceduru izbora može mijenjati jednostavnom većinom glasova.”
Predsjednik Zoran Milanović kritizirao je Ustavni sud u Hrvatskoj, zazivao njegovo razvlašćivanje. Na pitanje kakva je situacija po tome pitanju u Njemačkoj, Matić odgovara:
“U ovom trenutku se ne događaju takvi problemi, ali već za nekoliko mjeseci situacija bi mogla izgledati drugačije. Postoji savezni Ustavni sud, ali i svaka od saveznih zemalja ima zemaljske Ustavne sudove i nisu sva pravila ista. Najesen se može dogoditi na izborima u tri istočne savezne zemlje da AfD osvoji znatnu količinu glasova, možda i natpolovičnu većinu, a oni su proklamirani protivnik Ustavnog suda pa se jednostavnom većinom glasovima može pokrenuti niz procedura kojima bi se blokirao rad Ustavnog suda na pokrajinskoj razini.”
Komentirajući kako se sutkinje i suci Ustavnog suda u Hrvatskoj biraju dvotrećinskom većinom, Matić je otkrio da i u Njemačkoj ustavne sutkinje i suci imaju itekako dodira s politikom:
“Imaju, da, politika ih i bira. Savezni Ustavni sud sastoji se od dva senata i svaki ima po osam sutkinja i sudaca. Jedan senat se bira u Gornjem domu parlamena, drugi u Donjem dvotrećinskom većinom. Suce predstavljaju stranke. Nakon 12 godina reizbor nije moguć, toliko traje mandat, kako se ne bi dodvorili onima koji ih biraju i tako si osigurali još 12 godina.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!