Otprilike 1 stupanj Celzijev koliko se digla prosječna površinska temperature od predindustrijske ere moglo bi se činiti zanemarivim, ali znači značajno povećanje akumulirane topline.
Ogromna količina topline
S obzirom na ogromnu veličinu i toplinski kapacitet globalnih oceana, potrebna je ogromna količina dodane toplinske energije da bi se prosječna godišnja površinska temperatura Zemlje čak i malo povisila.
Otprilike 1 stupanj Celzijev koliko se digla prosječna površinska temperature od predindustrijske ere moglo bi se činiti zanemarivim, ali znači značajno povećanje akumulirane topline.
Ta dodatna toplina uzrokuje regionalne i sezonske temperaturne ekstreme, smanjuje količinu snježnog pokrivača i morskog leda, intenzivira obilne oborine i mijenja raspon staništa za biljke i životinje—proširujući neka, a smanjujući druga.
Podaci prikazani na infografici ispod dolaze uoči Svjetske klimatske konferencije COP29 koja ove godine započinje 11. studenog u glavnom gradu Azerbajdžanu, Bakuu i okuplja predstavnike gotovo 200 država.
Kao što je vidljivo, 2022. se globalna temperatura prvi put približila stupnju i pol toplijem planetu od onog iz predindustrijskog perioda. 2024. ta će se granica po prvi put preći, predviđa institut Copernicus na temelju prvih 10 mjeseci iste godine.
Većina kopnenih područja zagrijala se brže od većine oceanskih područja, a Arktik se zagrijava brže od većine drugih regija. Osim toga, jasno je da je stopa zagrijavanja u posljednjih nekoliko desetljeća puno brža od prosječne stope od početka 20. stoljeća, piše Climate.gov.
Prema Globalnom klimatskom izvješću za 2023. Nacionalnih centara za informacije o okolišu NOAA-e, svaki mjesec 2023. rangiran je među 7 najtoplijih za taj mjesec, a mjeseci u drugoj polovici godine (lipanj-prosinac) bili su svaki od svojih najtoplijih u povijesti.
U srpnju, kolovozu i rujnu globalne temperature 2023. bile su više od 1,0°C iznad dugoročnog prosjeka što je prvi put u zapisima NOAA-e da je neki mjesec premašio taj prag.
Rekordi oboreni u 2023.
– najtoplija godina u povijesti za kopnena i oceanska područja;
– najtoplija godina zabilježena i za sjevernu i za južnu hemisferu (područja kopna i oceana),
– najtoplija godina za kopno i ocean na sjeveru,
– 2. najtoplija godina za kopno i najtoplija godina za ocean na jugu;
– 40. najtoplija godina za Antarktik,
– 4. najtoplija godina za Arktik.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!