Za vrijeme pregovora o prekidu vatre u Pojasu Gaze katarski posrednici se bave i drugim sukobima. Zašto je ta mala, plinom bogata zaljevska država tako traženi posrednik u pregovorima?
Ruski i ukrajinski dužnosnici nisu se sastajali od početka 2022. godine, kada su ruske trupe napale Ukrajinu. No prošlog vikenda pojavile su se vijesti o mogućim pregovorima pod pokroviteljstvom bliskoistočne države Katar.
Ti pregovori „mogli bi dovesti do djelomičnog prekida vatre i ponuditi privremeno olakšanje za obje zemlje“, izvijestio je list The Washington Post, prvi medij koji je objavio vijest o planiranim razgovorima. Međutim, pregovori su otkazani zbog kretanja ukrajinskih trupa u Kursku, u Rusiji.
Ovo nije prvi put da Katar posreduje u sukobima izvan Bliskog istoka. Katar je pomogao u oslobađanju zarobljenih Amerikanaca u Iranu, Afganistanu i Venezueli, kao i u vraćanju ukrajinske djece njihovim obiteljima nakon što su odvedena u Rusiju. On je bio ključan i u postizanju diplomatskog prodora između Sudana i Čada, Eritreje i Džibutija, kao i u mirovnom sporazumu za Darfur iz 2011. godine.
Katar je 2020. godine pomogao u pregovorima s talibanima o povlačenju SAD-a iz Afganistana, a u studenome 2023. katarski pregovarači pomogli su i u postizanju privremenog prekida vatre u sukobu u Pojasu Gaze.
Katar kao ključni posrednik
„Pojavljivanje Katara kao ključnog posrednika ojačalo je njegov diplomatski položaj, transformirajući ga iz regionalnog u izvanrednog igrača u kritičnim situacijama na svjetskoj sceni”, rekao je za DW Burcu Ozcelik, viši znanstveni suradnik britanskog trusta mozgova Royal United Services Institute. „Ova nova uloga povećava utjecaj Dohe i pozicionira ju kao nezamjenljivog ‘partnera za mir’ unutar globalne zajednice.”
Razlozi zbog kojih se Katar postavio kao svjetski posrednik su dobro dokumentirani. Postizanjem više od očekivanog u diplomatskim okvirima, Katar nastoji neovisno uspostaviti svoju sigurnost u nestabilnom regiji, kažu analitičari.
Formiranjem vlastite vanjske politike — na primjer, pružanjem utočišta disidentima i pomaganjem revolucionarnim i militantnim grupama — Katar također nastoji konkurirati svom tradicionalnom rivalu Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) i odbiti naređenja mnogo većeg susjeda Saudijske Arabije, objasnio je znanstvenik Ali Abo Rezeg u svom radu iz 2021. godine, objavljenom u akademskom časopisu Insight Turkey.
Što je tajna Katra?
Ključni su odnosi, a Katar je poznat po svojoj širokoj i raznolikoj mreži kontakata, budući da je podržao mnoge različite grupe osiguravajući im oružje ili financiranje. To uključuje talibane u Afganistanu, Muslimansku braću u Egiptu, libijske paravojne formacije i antivladine revolucionare u Siriji, Tunisu i Jemenu za vrijeme tzv. „arapskog proljeća“.
Godine 2012. američka vlada, predvođena Barackom Obamom, zatražila je od Katara da bude domaćin političkom krilu militantne grupe Hamas, umjesto da se ono preseli iz Sirije u Iran, gdje bi bilo daleko manje dostupno.
Katar također održava bolje odnose s Iranom, uključujući i gospodarske veze, nego njegovi susjedi, od kojih mnogi Irance smatraju svojim neprijateljima.
Katar je od 2001. godine domaćin američke zračne baze Al-Udeid, koja je sada najveća američka baza na Bliskom istoku s oko 10.000 vojnika.
„Katar definitivno ima koristi od toga, jer vlade na Zapadu, a donekle i na Istoku, smatraju da je on vrlo koristan prijatelj kojeg treba imati”, objašnjava Cinzia Bianco, stručnjakinja za države Perzijskog zaljeva u Europskom vijeću za vanjske odnose.
Na primjer, početkom 2022. godine američki predsjednik Joe Biden imenovao je Katar „glavnim saveznikom koji nije član NATO-a“ – dijelom zbog njegove uloge u pregovorima o povlačenju iz Afganistana.
Neutralnost
Cinzia Bianco smatra da je uloga Katara u pregovaranju vezana za pokušaj zadržavanja neutralnosti. „Za Katar je od suštinskog značaja da igra ovu ulogu posrednika.“
Ali ne treba zanemariti ni bogatstvo Katara, dodaje Bianco. Njegovi resursi omogućavaju mu da ugosti sudionike i radi na nekoliko kriza istovremeno.
Možda se to može pripisati i kraćem zapovjednom lancu. „Sposobnost katarskog Ministarstva vanjskih poslova da donosi odluke bez ispitivanja od strane javnosti omogućava mu da djeluje odlučno“, rekao je u veljači u svojoj analizi Sultan Barakat, profesor javne politike na Sveučilištu u Kataru.
Opasno balansiranje
Međutim, pozicija „svjetskog pregovarača” može biti i neugodna. Aktualni pregovori između Hamasa i Izraela u koje je uključen Katar smatraju se nekima od „najrizičnijih“ koje je ova zemlja ikada poduzela, tvrde analitičari.
Izraelski političari optužili su Katar da je „vuk u ovčjoj koži“ koji financira terorizam. Američki političari pozvali su na „preispitivanje“ odnosa s Katarom, ukoliko Katarci ne izvrše veći pritisak na Hamas.
Katar odbacuje sve optužbe i tvrdi da nema moć nad Hamasom.
Koliko god ova zemlja bila nesavršena, stručnjaci tvrde da svijetu trenutno treba Katar u ovoj ulozi.
„Čovječanstvo je platilo visoku cijenu što se tijekom dva svjetska rata nije ranije sjelo i razgovaralo”, rekao je za DW Rabih El-Haddad, direktor odjela za multilateralnu diplomaciju Instituta Ujedinjenih naroda za obuku i istraživanje u Švicarskoj.
„Danas su nam potrebne stranke koje omogućavaju onima koji su u sukobu da razgovaraju jedni s drugima i rješavaju svoje nesuglasice pregovorima, diplomacijom i u skladu s međunarodnim pravom“, naglasio je on.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!