Ratnohuškačko otimanje zemlje od strane ruskog predsjednika Vladimira Putina potaknulo je lidere Europske unije da naprave planove za širenje svog saveza. U tijeku su planovi kojima bi se osam novih članica trebalo pridružiti dosadašnjih 27.
No, povijesna težnja za proširenjem nosi vlastite rizike za EU, piše Politico i dodaje da bi uključivanje novih država moglo otvoriti Pandorinu kutiju punu izazova. Bile bi potrebne sveobuhvatne unutarnje reforme, a to bi vjerojatno izazvalo godine otrovnih sukoba između sadašnjih članica EU-a.
Unatoč bolnoj složenosti svakog procesa proširenja, ruska je agresija uvjerila neke vlade EU da si ne mogu priuštiti čekanje.
“Sada je trenutak da budemo hrabri i da promijenimo svoj pristup prema proširenju, kako bismo šest zemalja Zapadnog Balkana, Ukrajinu i Moldaviju uvrstili u našu obitelj”, rekao je austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg za Politico.
Dodao je da proširenje nije samo birokratski pothvat. “Radi se o izvozu i očuvanju određenog modela života slobodnih, otvorenih zapadnih demokracija.”
Očekuje se da će proširenje biti tema koja će se provlačiti kroz godišnji govor predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen o stanju u EU koji će održati 13. rujna. Ministri europskih poslova iz 27 glavnih gradova Unije također bi se trebali pozabaviti tim pitanjem na sastanku krajem listopada, naveli su anonimno dvojica visoka diplomata EU-a. Ono što je najvažnije, čini se da su Njemačka i Francuska za.
Sedmogodišnji rok
Jedno pitanje je tajming. Predsjednik Vijeća EU-a Charles Michel pozvao je na prijem novih članica u blok do 2030. Francuski predsjednik Emmanuel Macron podupire ideju proširenja u fazama, pri čemu zemlje prvo dobivaju pristup jedinstvenom tržištu prije nego što postanu punopravne članice EU-a.
Schallenberg je iznio mogućnost da se zemljama kandidatima dopusti da budu promatrači u političkom i sigurnosnom odboru EU-a (PSC), tijelu u Bruxellesu u kojem se donose vanjskopolitičke odluke.
Ovi obnovljeni napori za proširenjem bloka prvi su takvi pokušaji od 2013. kada je Hrvatska postala članica EU-a. Razgovori o članstvu Turske završili su tako što je tadašnji francuski predsjednik Nicolas Sarkozy otvoreno rekao ne Ankari 2011.
No, žele li ostvariti svoje ambicije, čelnici EU-a morat će se nositi s akutnim problemima rasta. Rasprava će vjerojatno biti žestoka između europskih prijestolnica dok dužnosnici odmjeravaju prikladnost zemalja kandidata. Primjerice, zabrinutost oko korupcije u Ukrajini – raste.
Korupcija
“Želimo dati pozitivan signal Ukrajini, ali stvari kao što je ovaj prijedlog da se (ukrajinskim) obavještajnim službama da više ovlasti nad korupcijom mogu poslati pogrešnu poruku”, rekao je zapadnoeuropski diplomat, dodajući da je Ukrajina bila “vrlo korumpirana zemlja”.
Nadalje, jedno od ključnih pitanja bit će i ukrajinski izvoz žitarica koji bi mogao preplaviti EU i potopiti snažno subvencionirane poljoprivrednike u bloku. Proširenje Unije pokrenulo bi niz unutarnjih reformi – od preispitivanja Zajedničke poljoprivredne politike EU-a, redizajniranja dugoročnog proračuna bloka i preoblikovanje procesa donošenja odluka.
Dodatni problem je što bi proširenje EU-a moglo pomaknuti gravitacijsko središte bloka prema istoku, potencijalno razvodnjavajući tradicionalno odlučujući utjecaj Francuske i Njemačke na ključne odluke. Skupina zastupnika EU-a već izrađuje dalekosežne planove za promjenu ugovora za koje tvrde da bi bile nužne za proširenje.
Referendum?
No, takvo mijenjaje ugovora bio bi mukotrpan proces koji bi zahtijevao referendume u nekoliko zemalja bloka. Dodatno, jedan diplomat EU-a poručio je da u Vijeću nema većine koja je zainteresirana za promjenu ugovora.
Rasprava o proširenju trebala bi se pojačati u nadolazećim mjesecima, a Michel se planira sastati s čelnicima EU u malim skupinama prije summita u listopadu u Španjolskoj kako bi prikupio njihova mišljenja o proširenju.
Unatoč intenzivnoj usredotočenosti na Ukrajinu, manje zemlje kandidati također pritiskaju vrata bloka pa je tako i predsjednica Kosova Vjosa Osmani, čija je zemlja prošle godine službeno podnijela zahtjev za pridruživanje EU-u, oprezno pozdravila obnovljeni fokus na proširenje Unije. “Vjerujemo da je to u interesu svih da se sve zemlje Zapadnog Balkana pridruže bloku.”
Ipak, naglasila je da nisu spremni vječno čekati da se EU predomisli. “Teško je ne postati nestrpljiv, pogotovo kada učinite sve što se od vas traži, a onda se ništa ne dogodi.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare