Kako je Ukrajina “zaratila” sa svojom ključnom saveznicom?

Svijet 22. ruj 202320:58 0 komentara
N1 Ilustracija/Anatolii Stepanov/Federico Gambarini/AFP

Diplomatsko-gospodarski sukob Ukrajine i jedne od njenih najbližih saveznica, Poljske, eskalirao je naizgled preko noći, ali kuhao se dugo. Spor u kojem su se obje strane pokazale jednako tvrdoglavima vrti se oko ukrajinskog žita. Zašto su Poljska, Mađarska i Slovačka - koja je u međuvremenu ipak sklopila dogovor s Ukrajinom - zabranile njegov uvoz?

Poljski premijer Mateusz Morawiecki ovaj tjedan kao da je odlučio dići u zrak diplomatski most prema Kijevu, kojem je Varšava do jučer bila jedna od najčvršćih i najodanijih saveznica.

“Više ne isporučujemo oružje Ukrajini, jer sada Poljsku naoružavamo modernijim oružjem. Ako se želiš braniti, moraš se imati čime braniti – to je naše načelo”, riječi su poljskog premijera koje su zaista odjeknule poput bombe.

Izjava koju je u srijedu dao u razgovoru za poljsku televiziju Polsat bila je, doduše, pomalo dvosmislena, a poljski predsjednik Andrzej Duda i drugi političari pokušali su je ublažiti tvrdeći da je “shvaćena na najgori mogući način” te da je Poljska naprosto istrošila svoje zalihe oružja slanjem, među ostalim, 320 tenkova Ukrajini. Ipak, teško da izjava poljskog premijera nije bila motivirana aktualnim sporom oko uvoza ukrajinskog žita.

“Poljska podržava pobjedu nad ‘ruskim barbarom’, ali ne može pristati na destabilizaciju poljskog tržišta uvozom ukrajinskog žita”, rekao je i dodao da mu je žao što su ukrajinski oligarsi “progurali svoje žito na poljsko tržište” bez obzira na učinke koje su imali na poljske poljoprivrednike.

Ipak, naglasio je da “naš centar u Rzeszowu, u dogovoru s Amerikancima i NATO-om, cijelo vrijeme ispunjava istu ulogu koju je ispunjavao i koju će ispunjavati”. Riječ je o logističkom centru za isporuku oružja iz zemalja NATO-a u Ukrajinu. Isto tako, dao je do znanja da će Poljska “zadržati tranzit ukrajinske robe” u treće zemlje jer “zbog toga ne snosi nikakve troškove”.

“Bilo bi dobro da Ukrajina zapamti da od nas prima pomoć i da se sjeti da smo i mi tranzitna zemlja za Ukrajinu”, poručio je Duda pred novinarima u New Yorku nakon obraćanja Općoj skupštini Ujedinjenih naroda. Ako je to bila prijetnja, očito je u međuvremenu ispunjena. Poljski predsjednik nije ostao na tome, već je Ukrajinu usporedio s – osobom koja se utapa.

Poljski predsjednik usporedio Ukrajinu s utopljenikom

“Ukrajina se ponaša kao utopljenik koji se hvata za sve što može. Utopljenik je izuzetno opasan, može vas povući u dubinu… jednostavno utopiti spasitelja. Moramo djelovati da se zaštitimo od zla koje nam se čini, jer ako nas utopljenik… utopi, neće dobiti pomoć.”, rekao je Duda novinarima, koristeći nimalo prijateljsku retoriku koja bi još prije nekoliko mjeseci bila nezamisliva na relaciji Varšava-KIjev.

Poljsko ministarstvo vanjskih poslova također je u srijedu pozvalo ukrajinskog veleposlanika na razgovor zbog zapaljivog komentara ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na Općoj skupštini UN-a. Iako nije izrijekom prozvao Poljsku, čini se da je mislio upravo na nju, kao i na Mađarsku i Slovačku, tri zemlje koje su odlučile unilateralno zabraniti uvoz ukrajinskog žita.

“Zamjenik ministra vanjskih poslova Paweł Jabłoński prenio je oštri prosvjed poljske strane protiv jučerašnjih izjava predsjednika Zelenskog na Općoj skupštini UN-a, u kojima se navodi da su neke zemlje EU glumile solidarnost dok neizravno podržavaju Rusiju”, priopćilo je poljsko ministarstvo.

Evo što je Zelenski točno kazao na tu temu u svom govoru u New Yorku: “Čak i sada, kada je Rusija potkopala crnomorsku inicijativu za žito, radimo na osiguranju stabilnosti hrane. I nadam se da će nam se mnogi od vas pridružiti u ovim naporima. Pokrenuli smo privremeni morski izvozni koridor iz naših luka. I naporno radimo na očuvanju kopnenih ruta za izvoz žitarica. I alarmantno je vidjeti kako neki u Europi glume solidarnost u političkom kazalištu – radeći triler od žitarica. Možda se čini da igraju vlastitu ulogu, ali zapravo pomažu postaviti pozornicu moskovskom glumcu.”

Mnogo važnija od nediplomatskih riječi Zelenskog bila je, doduše, najava tužbe protiv ovih zemalja zbog embarga na ukrajinske žitarice. Morawiecki je na to odgovorio, također za Polsat, prijetnjom proširenjem zabrane: “Upozoravam ukrajinske vlasti. Jer ako žele tako eskalirati sukob, mi ćemo dodati dodatne proizvode zabrani uvoza u Poljsku. Ukrajinske vlasti ne razumiju stupanj do kojeg je destabilizirana poljoprivredna industrija u Poljskoj. Štitimo poljske poljoprivrednike.”

Ukrajina se žali zbog “neprijateljskih radnji u sferi trgovine”

Ukrajinski premijer Denis Šmihal potvrdio je da će Ukrajina podnijeti žalbu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji protiv Poljske, Slovačke i Mađarske zbog zabrane uvoza ukrajinske hrane koju je nazvao “kršenjem normi” trgovine. Najavio je da će Kijev pokrenuti “antidiskriminacijsku istragu protiv neprijateljskih radnji tih zemalja u sferi trgovine”, kao i da bi mogao uvesti sličan embargo na hranu iz tih zemalja kao odmazdu. Glasnogovornik Svjetske trgovinske organizacije (STO) u srijedu je potvrdio da je Ukrajina napravila prvi korak u trgovinskom sporu tako što se žalila ovom tijelu.

O političkoj i diplomatskoj mudrosti i primjerenosti podizanja tužbe protiv zemalja koje su (s izuzetkom Mađarske) im pružile vitalnu vojnu i financijsku pomoć i zajedno primile više od 1.7 milijuna ukrajinskih izbjeglica dalo bi se, naravno, raspravljati. Moglo bi se jednako tako raspravljati i pravnoj i ekonomskoj opravdanosti same zabrane za koju Kijev tvrdi da krši i pravila STO-a i sporazum o pridruživanju između Ukrajine i EU, odnosno pravila o jedinstvenom tržištu.

Jedan europski diplomat rekao je za Politico da ovaj potez “potkopava cijelo jedinstvo EU-a vis-à-vis Ukrajine”, te da bi “Komisija vjerojatno trebala tužiti te države članice”. Španjolska, Francuska i Njemačka i javno su se složile da je jednostrana zabrana uvoza nezakonita. No zašto su točno ove tri zemlje zabranile uvoz ukrajinskog žita?

Prije svega, treba podsjetiti da se ustvari radi o jednostranom nastavku privremene zabrane koju je EU uvela za ove tri zemlje te Bugarsku i Rumunjsku u svibnju – na traženje tih pet zemalja – a koju je prošli tjedan ukinula.

Zabrana se odnosila na uvoz pšenice, kukuruza, uljane repice i suncokreta, ali ne i na njihov tranzit preko njihovog teritorija u treće zemlje. Kao što smo već pisali, 57 posto ukrajinske hrane izvezene preko crnomorskog sporazuma o žitu išlo je je u zemlje u razvoju. Daleko najveći kupac bila je Kina, nakon čega su slijedile Španjolska, Turska, Italija, Nizozemska i Egipat, po podacima UN-a.

Međutim od početka ruske invazije 2022. se udio ukrajinskog žita koje se izvozi alternativnim kopnenim rutama kroz EU popeo na 60 posto – i prije ruskog povlačenja iz crnomorske inicijative za žito – dok je ona tradicionalna ruta Crnim morem pala na 40 posto.

Ukrajinsko žito od lani oslobođeno carine EU-a

A nemali dio tog daleko jeftinijeg žita je, očito, ostajao i u istočnoeuropskim zemljama, gdje se po tvrdnjama tamošnjih poljoprivrednika prodavao bez kontrole. Osim ratnog stanja, cijenu ionako jeftinog ukrajinskog žita dodatno je snizila odluka EU da ukine carine Ukrajini u svibnju prošle godine, kako bi se pomoglo gospodarstvu te zemlje.

Osim što je ukrajinsko žito onda srušilo cijene i ugrozilo prodaju domaćog žita, zauzelo je i domaće silose što je još više otežalo život lokalnim ratarima, a pojavile su se i sumnje da je žito slabije kvalitete, pa i zdravstveno nesigurno, budući da su u Ukrajini dozvoljeni određeni pesticidi koji su u EU-u odnedavno zabranjeni. Mađarski i poljski poljoprivrednici izašli su u prosvjede u travnju ove godine što je nagnalo njihove vlade, koje su onda natjerale Bruxelles, na petomjesečnu zabranu uvoza.

U Bugarskoj su poljoprivrednici i prošlog tjedna demonstrirali nezadovoljstvo ukidanjem embarga blokirajući ceste traktorima. U Poljskoj nije bilo novih prosvjeda, ali vlada Morawieckog se mnogo više boji da će ih seljaci kazniti na biralištu.

I dok Mađarska, pod vladom Viktora Orbana, odavno manje ili više otvoreno neprijateljski nastrojena prema Ukrajini, čini se da su poljska i slovačka vlada barem djelomično motivirane izborima koji ih čekaju idućeg mjeseca – u Poljskoj 15. listopada, a u Slovačkoj već 30. rujna. Ratari i ruralno stanovništvo općenito predstavljaju čvrstu glasačku bazu za poljsku desno-populističku stranku Pravo i Pravda (PiS), a oni su izuzetno nezadovoljni masovnim priljevom ukrajinskog žita.

U Slovačkoj pak dobre izglede za povratak na vlast, umjesto trenutne tehnokratske vlade Ľudovíta Ódora, ima bivši premijer Robert Fico, blizak mađarskom premijeru Viktoru Orbanu i jednako proruski i antiukrajinski nastrojen kao on. Orban je pak optužio EU da ne zastupa europske, već “američke interese, jer ono što mi nazivamo ukrajinskim žitom naravno da nije ukrajinsko žito, to je trgovački proizvod koji potječe s područja koje je već dugo u vlasništvu Amerikanaca”.

Dogovor ipak na pomolu?

U međuvremenu su se ipak pojavili određeni znakovi mogućeg ublažavanja tenzija. Ministarstvo poljoprivrede Ukrajine je u četvrtak priopćilo da će “narednih dana održati pregovore” s Varšavom, a da je ukrajinski ministar poljoprivrede Mikola Solski već razgovarao telefonom sa svojim poljskim kolegom Robertom Telusom. A Ukrajina i Slovačka već su postigli dogovor oko uspostavljanja sustava dozvola za izvoz poljoprivrednih proizvoda, objavilo je slovačko ministarstvo poljoprivrede, napominjući da će embargo ostati na snazi dok se taj sustav ne uspostavi.

Ukrajinsko ministarstvo već je ranije objasnilo da je s Europskom komisijom, prilikom ukidanja zabrane, dogovoreno je da će Ukrajina ubuduće dogovarati popis i količinu proizvoda sa zemljama-uvoznicama, koje će odlučiti jesu li spremne prihvatiti tu robu, u kojim količinama i u kojem roku. Sad im ostaje da sklope isti dogovor s Poljskom, ako to bude moguće.

U četvrtak je i Duda za poljski kanal TVN24 rekao da je spreman razgovarati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim kao s prijateljem kako bi riješili napetu situaciju te da “ne bismo smjeli dozvoliti da (ovaj spor) utječe na cjelokupan odnos” dviju zemalja.

Ukrajina u međuvremenu pokušava, unatoč ruskoj blokadi, realizirati “humanitarni koridor” uz zapadnu obalu Crnog mora, koji bi prolazio teritorijalnim vodama NATO članica Rumunjske i Bugarske. Dva teretna broda s ukupno 20 tisuća tona žita uspješno su isplovila iz ukrajinske luke Čornomorsk ovih dana, a prvi je već uplovio u Bosporski tjesnac, što sugerira da ruska mornarica ipak neće ili ne može zaustavljati brodove trećih zemalja.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!