Ruska vojska – prema uputama ruskog predsjednika Vladimira Putina – mijenja i prepravlja pravila opsadnog ratovanja 21. stoljeća. Klasična definicija opsadnog ratovanja glasi: "Proces opkoljavanja i napada na utvrđeno mjesto na takav način da se izolira od pomoći i zaliha, u svrhu smanjenja otpora branitelja i time omogućava zauzimanje."
No, u ratu u Ukrajini, Putin je pokrenuo niz lokalnih opsada u gradovima i četvrtima, što se vidjelo i u 80-dnevnoj opasdi Azovstalja. Rusija ne može izvesti fizičku opsadu cijele Ukrajine jer rute pomoći otvorene kroz Poljsku, Slovačku, Mađarsku i Rumunjsku znače da Ukrajina može primiti i premjestiti robu kroz više ulaznih točaka.
Putinova taktika opsade grad po grad dodatan je pritisak na ukrajinsku vladu, građane i njihove međunarodne saveznike ove zime. Nakon što mu je propao početni plan brzog osvajanja, Putin se okrenuo strategiji kojom pokušava podijeliti ili slomiti Ukrajince i njihove saveznike. To je sve posljedica neizbježne istine da se ruska vojska na bojištu muči sa zadržavanjem teritorija i kreiranjem stabilnih obrambenih linija za zimu.
Što je taktika opsade?
Taktika opsade znači uskraćivanje zaliha hrane i energije za kuhanje, grijanje i dostavu osnovnih potrepština, piše The Conversation. Takve strategije imaju za cilj potkopati sposobnost ili volju lokalnog stanovništva da se odupre. Putin time želi natjerati Ukrajince na razmišljanje o patinju – je li vrijedno borbe? No, trenutno dobar dio Ukrajinaca takvu rusku taktiku vidi kao znak da ruska vojska posrće i da se poduzimaju očajničke mjere.
Drugi cilj koji Rusija želi postići takitkom opsade jest povećanje troškova za obnovu Ukrajine. Već sada se procjenjuje da će obnova koštati oko 349 milijardi eura.
Kako Rusija ukraćuje zalihe
Trenutno ruska vojska vrši pritisak na ukrajinsku javnost masovnim napadima bespilotnim letjelicama na opskrbu električnom energijom. Takvi napadi stvaraju nestašice plina i električne energije, kao i pritisak na električne mreže javnog prijevoza.
Kijevski gradonačelnik Vitalij Kličko je 31. listopada rekao da je oko 80% stanovništva bez tkuće vode nakon bombardiranja.
Također, Rusija je odustala i od sporazima o izvozu žitarica, pa potom sugerirala da će poštovati izvorni stav, a sve to je dovelo do povećanja cijena. Budući da kopneni putovi prema zapadu ostaju otvoreni, postoji rezervni plan za premještanje žitarica kopnom, ali to će samo djelomično pomoći.
Izravno opsadno ratovanje, kao što se vidi na primjeru Mariupolja i Harkiva, sastojalo se od toga da Rusija blokira rute iz tih gradova. To također uključuje uskraćivanje hrane, vode, lijekova i komunalija dok se izvode neselektivni napadi topništvom i bombama.
Dogovoreni sigurnosni koridori za evakuaciju civila također su često bili ruska meta. Taktike izravne opsade upitne su međunarodne zakonitosti, dok je namjerno gađanje građana jasno kršenje međunarodnog prava.
Napadi na ukrajinsko stanovništvo imaju za cilj potkopati njihovo povjerenje u vladu i umanjiti želju i sposobnost otpora. Povijest pokazuje da se obično događa suprotno – građani izloženi napadima više vole vlastite vođe, čak i one kojima se protive, nego one koji ih napadaju.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!