Ruski državni mediji objavili su u utorak navečer da je u 92. godini preminuo posljednji predsjednik SSSR-a Mihail Gorbačov. Mnogi ga povjesničari smatraju jednim od najvažnijih osoba druge polovice dvadesetog stoljeća, pišu agencije.
Gorbačov je bio posljednji predsjednik SSSR-a, okončao je hladni rat bez krvoprolića, ali nije uspio spriječiti raspad Sovjetskog Saveza. Podnio je ostavku na svoj položaj 25. prosinca 1991., a Sovjetski Savez se raspao nakon 69 godina.
Kako pišu ruski mediji?
Gorbačov je u Rusiji za mnoge bio izdajnik. Sovjetski nostalgičari mu zamjeraju što je dopustio raspad zemlje koju su komunisti 70 godina gradili na ruševinama carske Rusije. Da je riječ o velikoj geostrateškoj pogrešci, nekoliko je puta ocijenio i Putin.
Mnogi Rusi nikada nisu oprostili Gorbačovu turbulencije koje su njegove reforme izazvale, smatrajući kasniji pad životnog standarda previsokom cijenom za demokraciju.
“Sudbina predsjednika”
“Postoji neka nadnaravna simbolika da je u 2022. godini umrlo nekoliko državnika koji su bili izravno uključeni u uništenje Sovjetskog Saveza. Ove godine umrli su potpisnici Beloveškog sporazuma iz Ukrajine (Leonid Kravčuk), Bjelorusije (Stanislav Šuškevič) i Rusije (Genadij Burbulis). Sada je posljednji sovjetski vođa dodan na ovaj popis.
VEZANE VIJESTI
Drevna mudrost kaže da je put do pakla popločan dobrim namjerama. Mihail Gorbačov može poslužiti kao ilustracija da su dobre namjere nacionalnog vođe sposobne izazvati pakao na zemlji za cijelu jednu zemlju.
Mlad, energičan, težio je promjenama i aktivno ih provodio – glavni tajnik pretvorio se u idola sovjetskog društva, umornog od ustajalosti i gerontokracije stagnacijskih vremena. Istina, ne zadugo.
Nekoliko godina kasnije Gorbačov je postao – i ostao do kraja života – predmet goruće mržnje golemog dijela svojih sugrađana, koji su na njega svalili glavnu odgovornost za ono što su morali preživjeti.
Odgovornost za uništenu zemlju, za noćnu moru devedesetih, za milijune izgubljenih života u građanskim ratovima, etničkim čišćenjima, terorističkim napadima i ratovima bandi, za milijune nerođenih života.
Povijesna sudbina Mihaila Gorbačova lekcija je za sve državnike. Nije važno koliko ste dobroga iskreno željeli i koliko su vas visoki ideali vodili. U konačnici se uzimaju u obzir samo stvarni rezultati vaših odluka i djelovanja”, piše Irina Alksnis za državnu novinsku agenciju RIA Novosti.
“Spasio je svijet, ali iznevjerio Sovjetski Savez”
“Ako ne ja, tko onda?”: Mihail Gorbačov je okončao Hladni rat i spasio svijet, ali je iznevjerio Sovjetski Savez – naslov je to teksta o bivšem sovjetskom lideru koji je objavio RT.
“Teško je zamisliti da je itko mogao raskomadati Sovjetski Savez iznutra brže ili sveobuhvatnije od Mihaila Gorbačova, čovjeka koji nije imao takvu namjeru. Njegovo rušenje je i Gorbačovljevo jedinstveno postignuće i njegova osobna tragedija.
VEZANE VIJESTI
To je ujedno i najvažniji trenutak u povijesti od 1945. godine.
Popularne percepcije pretvorile su bivšeg sovjetskog vođu u kičastu ikonu, zapamćenu koliko po glumi u reklami za pizzu bez kore, toliko i po tome što je dobila Nobelovu nagradu za mir.
Ali u propasti ‘Carstva zla’ on nije bio naivan, niti katalizator generičkih povijesnih neizbježnosti. Gotovo svaki pojedini događaj u odbrojavanju do pada komunizma u Rusiji i izvan nje izravan je odraz ideala, djelovanja i slabosti Mihaila Gorbačova i onih s kojima se on suočio ili ih podržavao.
Ovo je priča o poljoprivrednom mehaničaru koji je uspio prodrijeti u samo svetište najveće zemlje na svijetu, objašnjenje što ga je vodilo kad je došao do vrha i pokušaj da se shvati zaslužuje li prijekor ili simpatije, ismijavanje ili cijenjenje.
(…)
Oni koji vjeruju u moć države, i nacionalisti i komunisti, i dalje će njegovo vrijeme smatrati nečuvenim u najboljem slučaju, pobunjeničkim u najgorem slučaju. Za njih je Gorbačov neraskidivo povezan s gubitkom — gubitkom međunarodnog položaja, teritorija i utjecaja Moskve”, piše RT u velikom pregledu.
“Lider ere kontradikcija”
“Prvi i posljednji predsjednik SSSR-a Mihail Sergejevič Gorbačov bio je jedna od najpoznatijih i briljantnih, ali ujedno i najkontroverznijih osoba novije ruske i svjetske povijesti. Njegov pokušaj u drugoj polovici 1980-ih da “rekonstruira” socijalistički model razvoja kako bi ga demokratizirao i “ubrzao” stope rasta bio je odgovor na snažan zahtjev javnosti i iznjedrio je velike nade i očekivanja u Sovjetskom Savezu. Ali to nije opravdalo te nade, već se, naprotiv, pretvorilo u duboku krizu ideologije, gospodarstva i društveno-političkog života.
Ova kriza dovela je 1991. godine do raspada bivše “velesile” i pojave na svjetskoj pozornici 15 novih neovisnih država, uključujući i modernu Rusiju. Najvažnijom zaslugom Gorbačova smatra se to što je taj proces bio relativno beskrvan. S druge strane, ruski narod je kao rezultat ove povijesne drame postao najveća podijeljena nacija na svijetu.
(…)
Dakle, Gorbačov, s uočljivim madežem na čelu, u očima mnogih tvrdoglavih sunarodnjaka, do danas ostaje “obilježen”, korijen svih nevolja.
Iako još ima mnogo onih koji se sjećaju i poštuju njegove dobre namjere, vjeru u “univerzalne vrijednosti i norme međunarodnog prava”, želju da ljudima podari slobodu”, piše Andrej Šitov za rusku novinsku agenciju TASS.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!