Od Iraka, preko Afganistana do SAD-a, osnovne slobode za žene se narušavaju dok vlade počinju ukidati postojeće zakone.
Prije samo nekoliko mjeseci zabrana afganistanskim ženama da govore u javnosti bila je najnovija mjera koju su uveli talibani, koji su vratili kontrolu nad zemljom 2021. Od kolovoza zabrana je uključivala pjevanje, čitanje naglas, recitiranje poezije pa čak i smijanje izvan svojih domova. Talibansko ministarstvo za propagiranje vrlina i sprječavanje poroka, koje provodi jedno od najradikalnijih tumačenja islamskog zakona, provodi ta pravila. Ona su dio šireg skupa zakona o “poroku i vrlini” koji ozbiljno ograničavaju prava i slobode žena. Ženama je čak zabranjeno čitanje Kur’ana naglas drugim ženama u javnosti, piše The Conversation.
U posljednje tri godine u Afganistanu, talibani su oduzeli mnoga osnovna prava ženama koje tamo žive, tako da im je dopušteno raditi vrlo malo stvari. Talibani su od 2021. godine počeli uvoditi ograničenja za djevojčice koje se školuju, počevši od zabrane zajedničkog obrazovanja, a potom i zabrane djevojčicama da pohađaju srednje škole. Nakon toga uslijedilo je zatvaranje škola za slijepe djevojke 2023. godine te uvođenje obveze pokrivanja lica za djevojčice od četvrtog do šestog razreda (od devet do 12 godina) na putu do škole.
Žene više ne mogu pohađati sveučilišta ili dobiti diplomu na nacionalnoj razini ili pohađati obuku za primalje ili medicinske sestre u regiji Kandahar. Ženama više nije dopušteno da budu stjuardese niti da rade izvan kuće. Pekare koje su vodile žene u glavnom gradu Kabulu sada su zabranjene. Žene danas uglavnom ne mogu zaraditi novac ili napuštati svoje domove.
U travnju 2024. talibani u pokrajini Helmand rekli su medijima da se suzdrže od emitiranja ženskih glasova.
Afganistan je na posljednjem mjestu na Indeksu žena, mira i sigurnosti, a dužnosnici UN-a nazvali su ga “rodnim apartheidom”. Afganistanske žene stavljaju svoje živote na kocku – suočavaju se s nadzorom, uznemiravanjem, napadima, proizvoljnim pritvaranjem, mučenjem i progonstvom – kako bi prosvjedovale protiv talibana.
Mnogi diplomati raspravljaju o tome koliko je važno “surađivati” s talibanima, ali to nije zaustavilo napad na prava žena. Kada se diplomati “uključe”, obično se fokusiraju na borbu protiv terorizma, borbu protiv narkotika, poslovne dogovore ili povratke talaca. Unatoč svemu što se dogodilo afganistanskim ženama u kratkom razdoblju, kritičari sugeriraju da se ovo rijetko nalazi na listi prioriteta diplomata.
Dob za pristanak u Iraku
U međuvremenu, u Iraku je 4. kolovoza 2024. predložen amandman na irački zakon o osobnom statusu iz 1959. kojim bi se možda snizila dob za pristanak na brak s 18 (ili 15 uz dopuštenje suca i roditelja) na devet (9) godina! Predložio ga je član parlamenta Ra’ad al-Maliki, a podržala konzervativna šiijitska frakcija u vladi.
Zakon bi imao potencijal da o pitanjima obiteljskog prava – poput braka – odlučuju vjerski autoriteti. Ova promjena ne samo da bi mogla legalizirati dječji brak, već bi i ženama oduzela prava vezana uz razvod, skrbništvo nad djecom i nasljeđivanje.
Irak već ima visoku stopu maloljetničkih brakova, sa 7 posto djevojaka koje se udaju do 15. godine, a 28 posto se udaju prije zakonske dobi od 18 godina.
Neregistrirani brakovi, koji nisu zakonski evidentirani na sudu, ali su sklopljeni putem vjerskih ili plemenskih vlasti, sprječavaju djevojčice da ostvare građanska prava i čine žene i djevojčice ranjivima na iskorištavanje, zlostavljanje i zanemarivanje, s ograničenim mogućnostima traženja pravde.
Mnoge ženske skupine već su se mobilizirale protiv zakona. Ali amandman je prošao drugo čitanje u parlamentu. Bude li uveden, mogao bi otvoriti put daljnjim izmjenama koje produbljuju sektaške podjele i udaljavaju zemlju od jedinstvenog pravnog sustava. To bi također bio posebno zabrinjavajući korak unatrag u zaštiti dječjih prava i ravnopravnosti spolova.
Prava na pobačaj u SAD-u
U međuvremenu, u SAD-u, pristup žena abortusu značajno je smanjen u posljednjih nekoliko godina. Krajem 2021. međunarodni thinktank službeno je označio SAD kao nazadnu demokraciju.
Šest mjeseci kasnije, značajna presuda Vrhovnog suda SAD-a Roe protiv Wadea, koja je štitila ustavno pravo na pobačaj gotovo 50 godina, poništena je. To je dovelo do niza restriktivnih zakona, pri čemu je više od četvrtine američkih država donijelo izravne zabrane ili stroga ograničenja pobačaja.
Republikanska američka kongresnica Marjorie Taylor Greene predložila je u svibnju 2022. da žene ostanu u celibatu ako ne žele zatrudnjeti. Kad bi barem sve žene imale taj izbor. Zapravo, u SAD-u se seksualni napad dogodi svakih 68 sekundi. Jedna od pet američkih žena bila je žrtva pokušaja ili izvršenog silovanja. Od 2009. do 2013. godine američke službe za zaštitu djece pronašle su snažne dokaze koji pokazuju da je 63.000 djece godišnje bilo žrtvama seksualnog zlostavljanja.
Ovakav razvoj događaja odražava zabrinjavajući obrazac. Postoje dokazi iz prvog mandata Donalda Trumpa da bi moglo doći do daljnje erozije prava žena tijekom njegovog drugog predsjedničkog mandata. Tijekom njegova prethodnog mandata bilo je značajnih pokušaja da se oslabi pristup zdravstvenoj skrbi, s njegovom vanjskom politikom koja je ponovno uspostavila “globalno pravilo” kojim se ograničava pristup reproduktivnoj zdravstvenoj zaštiti žena diljem svijeta putem uvjeta financiranja.
Krhkost ženskih prava
Ako svijet može tolerirati talibanska zlostavljanja, iračke restriktivne zakone i američka ograničenja pristupa pobačaju, to otkriva koliko su krhka prava žena i djevojčica na globalnoj razini i koliko ih je lako oduzeti.
UN-ova agencija, UN Women, kaže da bi moglo biti potrebno još 286 godina da se uklone globalne rodne razlike u pravnoj zaštiti. Niti jedna zemlja još nije postigla rodnu ravnopravnost, temeljenu na rodnom jazu u plaćama, zakonskoj jednakosti i razinama socijalne nejednakosti. Žene i djevojke i dalje se suočavaju s diskriminacijom u svim dijelovima svijeta, a čini se da postaje sve gore. No unatoč svemu žene se i dalje opiru, zaključuje The Conversation.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!